Unatoč optimističnim najavama rasta bankarskog sektora na tržištima srednje i istočne Europe, analitičari Raiffeisen Bank Internationala i Raiffeisen Centrobanka smatraju da pokazatelji za Hrvatsku za sada ne idu u tom smjeru.
Ulaskom Hrvatske u EU ne očekuju poboljšanje poslovne klime, a rast bankarskog sektora u srednjem roku je ograničen. Prvenstveno zbog strukturnih slabosti u realnom gospodarstvu i visokoj razini financijskog posredovanja u odnosu na razinu dohotka stanovnika."U segmentu kretitiranja stanovništva, konstantno razduživanje od 2009. godine, koje je počelo naglim padom amortizacije za kupnju automobila, trajat će barem do kraja 2014. godine", stoji u analizi. Osim toga, najavljeno uvođenje poreza na nekretnine već je oslabilo potražnju za hipotekarnim kreditima. "Prema tome, depresivno novo kreditiranje uzrokuje snažan ciklički efekt i postojećim portfeljima", piše u analizi. Što se tiče kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj, značajan pad u prošloj godini uzrokovan je prijenosom kredita odobrenima brodogradilištima u državnom vlasništvu van bankovnog sektora, kao i prijenosom velikih prekograničnih korporativnih zajmova. "U uvjetima niske kreditne potražnje, bankovni sektor je na jednokratna smanjenja volumena kredita odgovorio smanjenjem duga matičnim bankama", smatraju analitičari RBA. Ističu da će se nastaviti refinanciranje velikih korporativnih kredita dokle god su uvjeti za to na tržištu povoljni.
"Stoga, razduživanje banki majki također će se nastaviti, ali sporijim tempom. Od vrhunca 2008. godine, izloženost zapadnoeuropskih banaka prema Hrvatskoj smanjena je za oko 30 posto, odnosno za oko 30 milijardi dolara", ističe se u analizi. Na poslovanje banaka utječu i postupci predstečajne nagodbe s obzirom na to da restrukturiranje insolventnih kompanija kao i njihovi strečajevi ubrzavaju rast gubitaka za banke. Promatra li se cijela SIE regija, ona i dalje postiže bolje rezultate nego banke na Zapadu, prvenstveno zahvaljujući boljim prilikama za rast i višim maržama. Ukupan rast kredita u 2012. iznosio je 14,8 posto a realan rast od 2010. do 2012. dosegnuo je 21,8 posto. U eurozoni je taj rast kredita tijekom istoga vremenskog razdoblja bio negativan.
Više od trećine plasmana
Loši krediti u švicarcima rastu
Unatoč napuštanju plasiranja kredita u švicarskim francima 2008. godine, 39 posto postojećih hipotekarnih zajmova još uvijek su u toj valuti, ističu analitičari RBA. Iako je tečaj eura i kune posljednjih godina bio relativno stabilan, rate kredita u švicarcima značajno su porasle u kunskoj protuvrijednosti, što je utjecalo i na dohodak prosječnog građanina. "Rizik kredita u francima materijalizira se kroz povećanje razine loših kredita. Čak je 9,2 posto hipotekarnih kredita u francima nenaplativo, dok je 3,7 posto u eurima", stoji u analizi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.naravno da se poslovna klima neće poboljšati ulasokm u EU, nego ćemo živjeti još teže te ćemo uz svoju birokraciju plaćati još i EU birokraciju.
također ovo s pristupnim fondovima je bacanje prašine u oči jer ćemo kao članica EU svake godine plaćati nekoliko milijardi kuna u EU proračun tako da ćemo već za par godina vratiti sva tobože “bespovratna” sredstva koja smo dobili i doći na nulu, a nakon par godina gubitak će nam se iz godine u godinu sve više povećavati zbog obveze godišnjeg plaćanja nekoliko milijardi kuna u EU proračun!!!!
Kad bi zapadnoevropske banke predstavljale isključivo austrijske banke( na zaboravimo da je i upravljanje ZABA-om iz Austrije a ne iz Italije), ove dijagnoze i istraživanja na kojima je dijagnoza utemeljena vjerojatno bi bile kako je rečeno i kako je predstavljeno.
Međutim, ova, po meni i za mene , predstavljena analiza i dijagnoza više govori o prošloj i sadašnjoj poslovnoj politici upravo tih banaka. To vidimo i po intervenciji HNB-a na prodaju kreditnih plasmana i o „inovativnim i kreativnim“ potezima upravo tih banaka!
Pojednostavimo: austrijske banke u prošlosti su nakupile između ostalih „sumnjive depozite“ i do sada su pod paskom „bankarske tajne“ držale depozite ruskih tajkuna,arapskih vlastodržaca i istočnoeuropskih te južnoeuropskih tajkuna. Na međubankarskom tržištu predstavljale su se kao one koje najbolje poznaju tržišta južnoeuropska i istočnoeuropski, jer je to ipak nekad bila Habsburška i/ili Austrougarska monarhija. Njemačke banke, kao najizdašniji kreditori austrijskih banaka , a istovremeno u državnom vlasništvu, prepustile su zonu utjecaja na istočnoeuropska i južnoeuropska tržišta upravo austrijskim bankama. Olako stečeni depoziti nisu se i olako plasirali. Plasirali su se u omjerima garancija od 1:3 do 1:1.5.
I sada bi se tako osigurani plasmani prodavali i izvozili! Ali kome? Možda i onima koji su imali depozite??? Kakav bi to tek bio kontaminirani prostor, kakva bi to tek bila presija i represija nad kreditnim potrošačima???!!!
To je ta europska konzervativna politika koja je u bankarskom europskom sektoru više nego vidljiva i ilustrativna. To je moje mišljenje i viđenje!
Uključite se u raspravu