Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država nedavno je započeo s razmatranjem slučaja koji naglašava iznimno težak problem u vezi s pravom na intelektualno vlasništvo.

Naime, taj sud sada mora odgovoriti na sljedeće pitanje: smiju li se ljudski geni, vaši geni patentirati. Drugim riječima, može li netko u suštini dobiti svojevrsnu potvrdu kojom dokazuje da posjeduje prava, recimo na genetički test za utvrđivanje imate li niz gena zbog kojega je 50% vjerojatnije da ćete oboljeti od raka dojke.Za neupućene u svijet prava na intelektualno vlasništvo, odgovor se čini prilično jednostavnim: Ne. Vi ste vlasnik svojih gena. Najviše što neka tvrtka može jest posjedovati intelektualna prava na genetički test ili pokušati naplatiti njegovu uporabu s obzirom na značajna sredstva uložena u istraživanje i razvoj.Međutim tvrtka iz Utaha pod nazivom Myriad Genetics polaže prava na više od toga. Tvrdi da ima prava na bilo koji test kojim se utvrđuje prisutnost dvaju ključnih gena povezanih s rakom dojke te nemilosrdno iskorištava to pravo iako je njezin test puno lošiji od sličnoga testa koje je sveučilište Yale bilo voljno predstaviti, i to po puno nižoj cijeni.

Posljedice su već sada tragične: jeftini testovi kojima se određuju najrizičniji pacijenti spašavaju živote diljem svijeta. Cijena sprečavanja dostupnosti takvih testova doslovno su ljudski životi. Myriad Genetics pravi je primjer američke korporacije koja će se zbog zarade odreći svih ostalih vrijednosti, uključujući i ljudskih života.Zbog svega toga ovo je naročito mučan slučaj. U uobičajenim okolnostima, ekonomisti raspravljaju o pravednoj razmjeni te tvrde kako bi blaže odredbe u vezi prava na intelektualno vlasništvo mogle početi podrivati poticaj za inovacije. Ironija u ovom slučaju počiva u činjenici da bi do otkrića do kojega je došla sporna tvrtka ionako došlo zahvaljujući međunarodnom javno financiranom projektu dekodiranja cjelovitog ljudskog genoma, a što bi nepobitno bilo najveće postignuće suvremene znanosti. Međutim, zbog ovog ponešto uranjenog otkrića tvrtke Myriad Genetics i njezinog bezobzirnog pokušaja da ostvari što veću zaradu ugrožene su koristi po svekoliko društvo.

Dostupnost lijekova
U širem smislu jača svijest o tome da sustav patenata kako je trenutno ustrojen ne samo što nameće neizrecivo visoku socijalnu cijenu, već i ne uspijeva do maksimuma iskoristiti inovacijski potencijal, dokaz čega su genetički patenti tvrtke Myriad Genetics. Konačno, ta tvrtka nije izumila tehnologiju koja se koristi za analizu gena. Da je ta tehnologija bila patentirana, Myriad Gentics ne bi došao do svojeg najnovijeg otkrića. A stroga kontrola patenata koju provodi ta tvrtka onemogućila je ostalima razvoj boljih i točnijih testova za otkrivanje prisutnosti spornoga gena. Dakle, stvar je u prilično jednostavnoj pretpostavci: sva znanstvena istraživanja temelje se na prethodnim istraživanjima. Stoga loše osmišljen sustav za patente, onakav kakvoga trenutno imamo, može onemogućiti nova istraživanja.Zato ne dopuštamo patentiranje osnovnih matematičkih spoznaja. Upravo zato istraživanja pokazuju da patentiranje gena smanjuje produkciju novih saznanja o genima: jer je najvažniji temelj za proizvodnju novoga znanja prethodno znanje, pristup kojemu sprečavaju patenti.Srećom, ono što motivira najznačajniji spoznajni napredak nije zarada, već potraga za novim spoznajama.

To se pokazalo točnim kada je riječ o bilo kojem otkriću ili inovaciji koja je promijenila naš svijet, bio to DNK, tranzistor, laser, internet ili nešto drugo. U drugom slučaju također pred američkim sudom naglašava se jedna od glavnih opasnosti monopolističke moći potaknute patentima, a to je korupcija. Uz cijene koje uvelike premašuju trošak proizvodnje, tu su, primjerice, goleme zarade koje se ostvaruju uvjeravanjem farmaceutskih posrednika, bolnica i liječnika da usmjere prodaju prema određenom proizvodu.Državni odvjetnik južnog okruga države New York tako je nedavno optužen za korupciju jer je švicarskom farmaceutskom divu Novartisu omogućio nezakonite bonuse, honorare i ostale beneficije za liječnike, upravo ono što je obećao da neće uraditi prilikom nagodbe u sličnom slučaju prije tri godine. Nedavno je američka udruga za prava potrošača Public Citizen izračunala da je samo u Sjedinjenim Američkim Državama farmaceutska industrija isplatila milijarde dolara vrijednosti u sudskim presudama i financijskim nagodbama između farmaceutskih proizvođača te saveznih i državnih vlada. 

Novi pravni okvir
Nažalost, Sjedinjene Američka Države i ostale razvijene zemlje zagovaraju uvođenje pooštrenih propisa o intelektualnom vlasništvu diljem svijeta. Takvi bi režimi ograničili siromašnim zemljama pristup znanju koje im je nužno potrebno za razvoj, a time i onemogućili dostupnost generičkih lijekova koji spašavaju živote milijunima ljudi koji si ne mogu priuštiti monopolističke cijene velikih kompanija za lijekove.Ovaj problem sve je više u centru pažnje sudionika sastanka Svjetske trgovinske organizacije koji upravo traje. Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o intelektualnom vlasništvu pod nazivom TRIPS u prvotnom je nacrtu predvidio proširenje "fleksibilnih odredbi" na 48 najmanje razvijenih država čiji godišnji dohodak po glavi stanovnika iznosi manje od 800 dolara. Originalni sporazum doima se zapanjujuće jasnim: Svjetska trgovinska organizacija će proširiti te "fleksibilne odredbe" na zahtjev najmanje razvijenih zemalja.

Iako su te zemlje sada podnijele zahtjev za spomentom pomoći, Sjedinjene Američke Države i Europa kao da oklijevaju pristati to izvršiti.Propisi o intelektualnom vlasništvu su pravila koja mi stvaramo i koja bi trebala pridonijeti društvenom boljitku. Međutim, neuravnoteženi režimi intelektualnog vlasništva imaju za posljedice neučinkovite rezultate, uključujući monopolističku zaradu i neuspjeh u pogledu maksimalnog iskorištenja znanja, koji usporavaju tempo inovacija. A, kako nam zorno pokazuje slučaj tvrtke Myriad Genetic, mogu čak i rezultirati nepotrebnim ljudskim žrtvama.Trenutni američki režim intelektualnog vlasništva, režim kojega je SAD uspio nametnuti ostatku svijeta putem sporazuma TRIPS nije uravnotežen. Stoga nam samo preostaje nadati se da će svojom odlukom u slučaju tvrtke Myriad Genetics Vrhovni sud pridonijeti stvaranju razumnijeg i humanijeg pravnog okvira.

© Project Syndicate, 2013.