Luka Rijeka je u prvom kvartalu 2013. ukupno pretovarila 2,22 milijuna tona tereta, što je polovica realizacije konkurentskog Kopra. Stanje bi se trebalo popraviti kada se potpuno završi teretni terminal Brajdica, za kojeg oprema stiže brodom iz kineskog Šangaja krajem drugog tjedna.

Kakve su perspektive Luke Rijeka i što se može očekivati nakon ulaska koncesionara ICTSI-a u projekt Adriatic Gate Container Terminala (AGCT), te potpunog opremanja luke, kao i o tome što znači ulazak Hrvatska u EU, razgovarali smo sa Žarkom Acingerom, komercijalnim direktorom Jadranskih vrata, odnosno Adriatic Gate Container Terminala. 

Kako vidite terminal Brajdicu kroz godinu dana po pitanju opremljenosti, pretovara i prihoda?
Upravo u prethodne dvije, a slično će biti i u sljedećih godinu dana, kontejnerski terminal na Brajdici prolazi kroz razdoblje najvećih promjena od samog osnutka. Izgradnjom novog obalnog i skladišnog prostora stvoreni su prostorni preduvjeti za neophodan tehnološki razvoj terminala, a isporukom nove terminalske opreme tijekom svibnja 2013. dovršava se i inicijalni investicijski ciklus. Budući da je cijeli projekt ogledni primjer javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj moram naglasiti kako su i Lučka uprava Rijeka i većinski vlasnik Jadranskih vrata – International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) ispunili svoje planove investicija i izgradnje unutar predviđenih rokova. Izgradnjom novih 328 metara obale, 30.000 četvornih metara skladišnog prostora, ulazno-izlaznog punkta te isporukom deset novih dizalica (dvije obalne dizalice, šest portalnih skladišnih dizalica i dvije dizalice za rad na željeznici), terminal je u potpunosti opremljen u skladu sa svjetskim standardima.Nizom komercijalnih aktivnosti, usporedno s tehnološkim razvojem, nastojimo se ponovo pozicionirati na tržišta zemalja središnje i jugoistočne Europe s jasnim ciljem da kontejnerski terminal na Brajdici, Rijeka i čitav riječki prometni pravac postanu novi "Jadranski Gateway" za ciljana tržišta. Svi kontakti s potencijalnim klijentima i pozitivan odjek dosad učinjenog ukazuju da su Jadranska vrata (AGCT) na pravom putu ostvariti planirane ciljeve i nadamo se već u idućoj godini ostvariti promet veći od dosad rekordnih 168.000 TEU-a iz 2008. godine.

Koliko je dolazak strateškog partnera pomogao razvoju poslovanja Luke Rijeka? 
Dolazak strateškog partnera donio je novu perspektivu i dinamiku razvoja cijele riječke luke. Osim izravnih ulaganja u AGCT i transferom svjetskog znanja i standarda u lučko poslovanje, posredni pozitivni učinci prisutnosti globalnog terminalskog operatora su vidljivi i na primjeru Luke Rijeka d.d. koja intenzivno razvija područje Škrljeva kao kontejnerskog terminala u unutrašnjosti, podupirući razvoj AGCT-a, a početkom svibnja su u rad svečano puštene dvije nove obalne dizalice označavajući isto tako početak, rekao bih, novog razdoblja razvoja lučkih kapaciteta i poslovanja Luke Rijeka. 

U kojem roku je realno očekivati da će se Rijeka po obujmu prometa i financijskim pokazateljima moći usporediti sa slovenskim Koprom i talijanskim Trstom?
Vrlo je nezahvalno davati takve prognoze budući da su konkurentske luke razvijenije i tržišno čvrsto pozicionirane. Kao što sam već naglasio, tehnološkom opremljenošću, primjenjenim standardima rada i postojećim maritimnim uvjetima ostvareni su svi preduvjeti za ravnopravnu tržišnu utakmicu s dvjema konkurenstskim lukama već od početka 2014. godine. U svakom slučaju potrebno je više godina intenzivnih napora na svim područjima kako bi se moglo govoriti o realnoj usporedbi ostvarenog prometa s lukama kao što su Trst ili Koper.

Što je još potrebno napraviti da bi se to realiziralo?
Diljem Hrvatske i Europe održano je posljednjih godina izrazito mnogo panel rasprava i okruglih stolova s tematikom razvoja luka. Istaknuo bih samo neke zajedničke zaključke kao što su: intenzivan razvoj prometne infrastrukture (kopnene, riječne i zračne), uklanjanje administrativnih prepreka tijekovima roba, liberalizacija usluga na tržištu prijevoza (posebno željeznice) te visoki stupanj primjene i integracije ICT tehnologija.

Može li se Luka Rijeka uopće ozbiljno razvijati bez kompletne rekonstrukcije postojeće željezničke mreže?
Ne dovodeći u pitanje potrebu cjelokupne rekonstrukcije i izgradnje željezničke mreže, moramo voditi računa kako je to dugotrajan i financijski zahtjevan projekt. Razvoj i učinkovotost logističkog lanca pa tako i luke se ne temelji isključivo na postojanju infrastukture (željezničke mreže u ovom slučaju), stoga smatram da se proces rekonstrukcije i izgradnje mora odvijati usporedno s uspostavom novih principa organizacije rada, poboljšanju pouzdanosti i efikasnosti te liberalizacijom tržišta željezničkih operatora, slijedeći pozitivan primjer uvođenja strateškog partnera u lučke operacije. Dugoročno se razvoj luke zasigurno mora temeljiti na postojanju suvremene željezničke mreže u svakom pogledu. 

Što znači ulazak Hrvatske u EU za vas i ukupni brodski promet u ovoj zemlji?
Ulazak u EU je jedan od važnijih trenutaka u razvoju luka, pomorskog prometa i Hrvatske u cjelini. Izravan pristup tržištu zemalja EU i ukidanje granica u prijevozu roba stavlja hrvatske luke u ravnopravnu poziciju s prije spomenutim sjevernojadranskim lukama Koper i Trst, ali i s lukama sjeverne Europe. Geografske prednosti u prometu roba prema Dalekom istoku te mogućnost prijevoza roba između zemalja EU morskim putem su potencijal koji hrvatske luke i pomorstvo u cjelini mora iskoristiti na najbolji način.