I Hrvatska će odigrati ulogu u politici širenja EU

Autor: Paul Vandoren , 08. svibanj 2013. u 22:00

Demokracija predstavlja radove u toku i u današnjoj Europi; potrebno ju je vrednovati i štititi.

Danas slavimo Dan Europe – a posebice u Hrvatskoj, koja će za manje od dva mjeseca postati 28. članicom Europske unije. Uz to će i hrvatski jezik postati 24. službenim jezikom Unije. Na Dan Europe slavimo godišnjicu Schumanove deklaracije.

To je dokument kojeg je 1950. predstavio tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman i predstavlja temelj na kojem je stvorena Europska unija. To je divna prilika da proslavimo uspjehe EU u promicanju demokracije, ljudskih prava, mira i napretka na europskom kontinentu. EU je za te napore 2012. dobila Nobelovu nagradu za mir. Bila je to velika čast jer je to bio poziv ne samo na obilježavanje prošlih postignuća već i pogled na nastavak tog rada u budućnosti. I sam Schuman je gledao u budućnost. U deklaraciji je naveo da "Europa neće nastati odjednom, niti prema jednom planu. Bit će stvorena konkretnim postignućima koja najprije moraju stvoriti de facto solidarnost". 

Promicanje vrijednosti i interesa  
Čak i u današnjoj Europi, demokracija predstavlja radove u toku; potrebno ju je vrednovati i štititi. Mi dijelimo odgovornost za čuvanje demokracije, ne samo na našem kontinentu nego i širom svijeta.  Prije tri i pol godine za tu je svrhu osnovana Europska služba za vanjske poslove. Tu europsku službu za 21. stoljeće vodi visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Ashton. Kroz njezin rad i rad njezine službe, uključujući Delegacije Europske unije, EU može promicati svoje vrijednosti i interese širom svijeta. Ljudska prava su crvena nit koja se provlači kroz vanjsku politiku EU. EU pomaže demokratskim tranzicijama širom svijeta i potlačenim manjinama, društvenim skupinama i nevladinim organizacijama da izraze svoju zbrinutost. Vrlo nedavno, visoka predstavnica posredovala je u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. To bi moglo utrti put za konsolidaciju i širenje politike proširenja EU na jugoistok Europe. To bi mogao biti važan korak koji uvjerava da je stremljenje prema članstvu u EU cilj koji vrijedi slijediti. 

Stari i novi globalni izazovi 
Usvojivši sveobuhvatni pristup globalnim izazovima, EU je u stanju staviti pod zajednički krov sve elemente našeg vanjskog djelovanja: diplomatske, političke, razvojne, humanitarne, trgovinske i vojne. To omogućuje EU, kao nijednoj drugoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, da se pozabavi svim aspektima krize i da posadi sjeme duboke demokracije i napretka. Suočavamo se i s novim izazovima kao što su sloboda i sigurnost cyber-prostora, obrazovanje, energija, sigurnost vode i klimatske promjene u svijetu.Ta zajednička vanjska i sigurnosna politika bit će uskoro i hrvatska politika. Omogućit će Hrvatskoj da odigra svoju ulogu u politici širenja EU, kao i u svim drugim politikama EU. Uvjeren sam da Hrvatska može graditi odnos sa drugim državama jugoistoka Europe. Prije 63 godine, Robert Schuman pozvao je europske nacije da onemoguće rat na kontinentu te da šire mir i prosperitet u cijelom svijetu. To je djelo koje mi danas moramo nastaviti. To je djelo na kojem će od 1. srpnja 2013. zajedno raditi 28 država članica.

Čestitam, Hrvatska! Dobro došla, Hrvatska! Sretno, Hrvatska!

Komentari (2)
Pogledajte sve

Demokracija – što je to?

Gosp. Van Doren bi trebao dobro proučiti “Democracy Index” EIU (The Economist Intelligence Unit);posebno poglavlje o nedostatku definicije demokracije – i posljedicama. Kako se ističe u toj studiji, čak niti SAD – glavni promotor demokracije – za nju nemaju i neznaju definiciju.

Za Hrvatsku i ostale nacionalne države na Balkanu koje su tako definirane svojim usavima (Srbiju i Makedonija direktno i Crna Gora i Kosovo indirekno) nedostatak definicije demokracije predstavlja nerješiv problem.

Zašto? Nacionalna država je polarna suprotnost državi-naciji, državi svih svojih ravnopravnih građana. Tu je glavna začkoljica. Dr. Ahmat Tibi (član izraelskog Knesseta) već više od decenije tvrdi (javno!) da nacionalna država, poput Izraela, može biti ili nacionalna država ili demokracija, ali niti teoretski oboje. Nadam se da je gosp. Van Doren pratio posljednje izbore u Izraelu iulogu koju su odigrale nacionalne političke partije (one koje se baziraju na nacionalnom identitetu svojih članova).

Nadam se također da se gosp. Van Doren naslušao komentara Ruže Tomašić.

Ipak, preporučio bih mu da dobro prouči radova dr. Ahmata Tibi-a (idealno bi bilo da se s njime poveže).

Ovako riskira da će ga netko pitati da li živi u kuli od slonovače ili nekoj drugoj planeti.

Nadam se samo da njegova plaća ne ide iz naših budućij!) uplata u budžet EU!

Ne znam čija faca mi je ljigavija. Ova od Van Dorena ili ona od Bohačeka?

New Report

Close