Francuska se okreće ulaganju u infrastrukturu

Autor: Tomislav Oharek , 08. svibanj 2013. u 19:00
Nad vladavinom francuskog predsjednika Françoisa Hollandea nadvila se sjena koja sve više raste/EPA

Francuskog predsjednika, osim pada industrijske proizvodnje u ožujku za 0,9 posto i nikad veće nezaposlenosti, muči i dramatičan pad podrške njegovoj politici.

Samo jedan dan nakon što je francuski predsjednik François Hollande na svečanosti u povodu svoje prve godine provedene u Elizejskoj palači predstavio mjere za poticanje rasta gospodarstva, iz francuskog nacionalnog statističkog zavoda Insee došli su podaci koji pokazuju kako je došlo krajnje vrijeme za taj potez, ako već i nije prekasno. Naime, industrijska proizvodnja pada, nezaposlenost je na rekordnim razinama, smanjivanje javnog duga i dalje je teško dostižan san, a i sam Hollande uživa potporu tek četvrtine Francuza.

 

3,9posto

prognozirani je deficit Francuske

Hollandeova administracija želi da zamašnjak rasta francuskog gospodarstva budu infrastrukturni projekti u koje sljedećih deset godina planira uložiti 20 milijardi eura. Primarno će se investirati u cestovnu i elektroenergetsku mrežu. Da bi osigurala financiranje tih projekta Francuska se nada kako će iz europskih fondova zahvatiti lavovski dio od 120 milijardi eura predviđenih za infrastrukturne projekte diljem Europske unije. Francuski predsjednik namjerava i na sastanku čelnika Europske unije u lipnju pritisnuti njemačku kancelarku Angelu Merkel da strategija EU za izlazak iz krize promjeni smjer s rigoroznih mjera štednje prema većoj javnoj potrošnji. U prilog će mu ići i to što je Francuska vlada prošlog tjedna osigurala dvogodišnji poček kako bi deficit dovela unutar propisanih granica od tri posto BDP-a, piše The Wall Street Journal. Inače prema prognozama EU francuski deficit bi ove godine trebao iznositi 3,9 posto BDP-a.

Za Pariz je vjerojatno najrevolucionarnija ideja o prodaji ili smanjenju udjela u kompanijama u kojima je država suvlasnik. Naime Francuska ima kontrolne udjele u brojnim kompanijama poput Areve, industrijske grupe koja se bavi gradnjom nuklearnih reaktora i elektrana, a čak 85% udjela država ima u energetskoj kompaniji EdF. Također tu su i nezanemarivi manjinski udjeli u kompanijama poput Renaulta, France Télécoma i Air France-KLM-a. Taj je proces počeo još u ožujku kada je vlada prodala 3,12 posto udjela u Safranu, velikom dobavljaču aeronautičke i svemirske industrije, no država je i dalje zadržala udjel od 27 posto.

 

3,22milijuna

Francuza traži posao

Ti bi potezi konačno mogli pokrenuti gospodarstvo koje se sve više guši pod čvrstim stiskom smanjenja proračuna, a Hollandeu bi mogli donijeti i rast popularnosti koji mu je prijeko potreban. "Istraživanja ukazuju na daljnje stezanje industrijske proizvodnje. To pak ukazuje na daljni pad investicija zbog niskog poslovnog i potrošačkog povjerenja", rekao je za Bloomberg Pierre-Olivier Beffy, glavni ekonomist Exane BNP Paribasa u Londonu.Njegova teza nalazi uporište u jučer objavljenim podacima Inseea koji pokazuju kako su industrijske aktivnosti u drugom europskom gospodarstvu u ožujku pale za 0,9% nakon što su u revidirani podaci za veljaču pokazali rast od 0,8 posto. O alarmantnom stanju u gospodarstvu govori i nikad veća nezaposlenost, pa tako posao traži 3,22 milijuna Francuza, unatoč tome što je jedno od ključnih Hollandeovih predizbornih obećanja bilo kako će srezati nezaposlenost.

Iako Europska unija ima razumijevanja za francuske probleme, a što potvrđuje i dvogodišnji grace period za dostizanje Maastrichtskih kriterija, Europska komisija je prošlog tjedna Hollandeu poručila kako bi mu prioritet trebao biti bavljenje reformama radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava. Iako je svjestan nužnosti intervencije u ta dva osjetljiva socijalna sektora, pitanje je koliko će imati snage poduzeti i konkretne poteze jer su brojne francuske vlade upravo na tim pitanjima lomile zube pod žestokim pritiskom sindikata i građana. Hollandeu još manje ide u prilog izuzetno visoka nepopularnost, pa je gotovo izvjesno kako bi svaki potez prema rezanju radničkih prava i intervencija u mirovinski sustav mnogo više galvanizirao gnjevne Francuze nego da je to učinio na početku svog mandata.Neizvjesno je i kako će se po pitanju popuštanja štednji postaviti i prva europska dama te politike, Angela Merkel, njemačka kancelarka, koja unatoč sve brojnijim glasovima u Europi koji traže radikalan zaokret po tome pitanju i dalje šuti kao sfinga.

Komentirajte prvi

New Report

Close