Sudeći po najnovijem prijedlogu kojeg razmatraju članice Europske unije (EU), štediše banaka trebale bi pretrpjeti najmanju štetu u slučaju kolapsa banke, a u svakom slučaju bili bi zaštićeni od gubitaka s kojima su bili suočeni štediše na Cipru.

Ideja o zaštiti štediša dolazi u vrijeme kad zemlje članice dovršavaju novi prijedlog zakona kojim bi se u EU uvelo pravilo da veći štediše snose dio gubitaka u slučaju budućih bankarskih kriza. No, EU dužnosnici se pribojavaju da bi takav režim mogao izazvati paniku, te navesti štediše da povlače novac iz banaka.

Prijedlog novog EU propisa definira proces spašavanja štediša i ostale korake kako postupati s posrnulim bankama. U sklopu toga, dužnosnici u Bruxellesu ističu da bi bilo mudro da se štediše stave u red iza vlasnika obveznica kada se snose gubici zbog kolapsa banke.

Mali štediše, s ušteđevinom manjom od 100.000 eura, bit će u takvom slučaju zaštićeni.

Sada EU dužnosnici razmatraju i mogućnost da se dozvole nacionalna izuzeća, kojima bi se i veliki depozitari zaštitili od gubitaka u slučaju propasti banke.

Postizanjem takvog kompromisa, europski dužnosnici nadaju se da će obnoviti povjerenje, koje je narušeno nakon što su ranije ove godine nametnuli štedišama na Cipru da snose gubitke tamošnjih banaka, pri čemu u prvom pokušaju nisu bili pošteđeni čak niti mali štediše.

Mnogo povoljniji tretman velikih štediša u sklopu novog EU zakona podržavaju i Europska središnja banka te Međunarodni monetarni fond. Taj zakon planira se staviti u primjenu od 2015. godine.

„Nakon Cipra, mnoge zemlje tražit će jasnije odredbe. Moguće je da damo štedišama preferencije, koje znače veću vjerojatnost da će dobiti natrag svoj novac“, kaže jedan dužnosnik uključen u pregovore.

Ipak, prije nego što se ublaži ta odredba u prijedlogu zakona o postupanju u slučaju propasti banaka, EU diplomati morat će uvjeriti Njemačku, koja je i dalje skeptična oko davanja takvih ustupaka, kaže jedan dužnosnik blizak pregovorima.