Čelnik njemačke središnje banke Jens Weidmann upozorio je da bi planirani europski porez na financijske transakcije mogao imati neočekivane negativne implikacije po monetarnu politiku.

"Gledano iz aspekta monetarne politike, sadašnji oblik poreza na financijske transakcije valja ocjenjivati vrlo strogo", kazao je guverner Bundesbanka jučer na jednom bankarskom kongresu u Dresdenu.

Europska unija planira oporezivati trgovinu dionicama i obveznicama po stopi od 0,1 posto a trgovinu financijskim izvedenicama po stopi od 0,01 posto. Godišnje bi tim porezom mogli prikupiti 30 do 35 milijardi eura.

Inicijativu je pokrenulo 11 članica Europske unije na čelu s Njemačkom i Francuskom u sklopu takozvane procedure intenzivirane suradnje. Zasada nije određen rok kada bi porez najkasnije trebao stupiti na snagu.

"Regulativa nije sama sebi svrha i za svaku planiranu mjeru treba usporediti troškove i korist", kazao je njemački guverner.

"Pojedini efekti ne mogu se odmah nazrijeti a mogli bi se pokazati eksplozivnima. Primjer nudi upravo planirani porez na financijske transakcije", ističe Weidmann.

Postignut je načelni dogovor o njegovom uvođenju ali nepredviđene nuspojave mogu biti značajne, upozorio je.

U postojećem obliku porez bi obuhvaćao takozvane repo transakcije, odnosno kupoprodaje vrijednosnih papira uz unaprijed dogovorenu obvezu povratne kupoprodaje na dogovoreni dan.

Tržište repo ugovora igra pak središnju ulogu u poravnanju likvidnosti među komercijalnim bankama, podsjeća njemački guverner.

"Ne bude li ono dobro funkcioniralo, transakcije će se preusmjeravati na eurosustav (europski sustav središnjih banaka) pa će središnje banke i dalje biti intenzivno uključene u poravnanje likvidnosti među bankama iako je kriza odavno završila", tumači Weidmann.

"To pokazuje da je prije primjene određene regulatorne mjere jako važno ispitati sve njezine konzekvence", dodaje.

Odvojeno je pozvao Francusku da bude primjer ostalim zemljama eurozone u pitanjima proračunske politike. Zemlje ne bi trebale biti previše fleksibilne u tumačenju europskih strogih propisa "a Francuska tu mora odigrati važnu ulogu kada je u pitanju vjerodostojnost propisa i povjerenje u održivost državnih proračuna".

Suprotno početnim određenim ciljevima Pariz je objavio da neće uspjeti svesti proračunski manjak ponovo ispod najviše doopuštene razine u EU od tri posto BDP-a već će on iznositi 3,7 posto.

Francuska pregovara s Europskom komisijom o mogućem pomicanju roka za usklađivanje s europskim propisima.