Strategija suzbijanja korupcije iz 2008. postigla je uspjeh, no još treba mnogo raditi da bi se korupcija svela u poželjne okvire, složila se većina sudionika tematske sjednice Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Na temelju dosadašnjih iskustava, u 4. kvartalu ove godine dovršit će se nova strategija i revidirani akcijski plan, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

– Strategija je dala dobre rezultate, ali nismo u cijelosti zadovoljni jer se išlo previše u širinu. Novi dokumenti neće imati propisane mjere poput provedbe zakona jer se podrazumijeva da se zakoni koji se donesu i provode – rekao je Miljenić.

Mito od 1000 kuna ne smatra se mitom

Najviše pažnje privukla je prezentacija Dražena Gorjanskog, djelatnika HZZO-a i istaknutog borca protiv korupcije koji je naveo niz brojki i podataka kojima je ogolio korupciju u zdravstvu i neaktivnost sadašnje i bivših vlada po tom pitanju. Tako je naveo podatak da korupcija u zdravstvu iznosi između 2,5 i tri milijarde kuna godišnje, a smatra i da je Ugovor o etičkom oglašavanju zapravo legalizirao korupciju. Neprihvatljivo mu je što se u Hrvatskoj i dalje mito od tisuću kuna ne smatra mitom, da se vođenje liječnika na kongrese i večere ne smatra korupcijom te da se rad i u javnom i u privatnom sektoru ne smatra sukobom interesa.

– Koruptivno ponašanje samo smo nazvali drukčijim imenom – rekao je Gorjanski.

Naveo je kako je bivša HDZ-ova Vlada dopuštala sukob interesa u zdravstvu te da se bavila samo površinskom korupcijom, kao i da sadašnja vlast ima isti pristup. Tvrdi kako je devet tisuća liječnika na platnom spisku tvornica lijekova, a zamjera i to što u zdravstvu ne postoji odjel za suzbijanje korupcije, dok ih, primjerice, u Velikoj Britaniji ima šest.

Čak 11 posto građana daje ''darove''

Jelena Budak s Ekonomskog instituta u Zagrebu iznijela je podatke iz istraživanja koje je Institut proveo na tri tisuće osoba, a iz kojeg je vidljivo da je 11 posto građana nekom javnom službeniku dalo dar, novac ili učinilo uslugu da bi od njega nešto dobilo. Isplaćeno je u novcu 44 posto mita, a 38 posto u hrani i piću, a najviše su građani davali mito zdravstvenim djelatnicima, doktorima (56 posto) i medicinskim sestrama (36) te policijskim službenicima (30). Kaže da se često čuje da jedna boca viskija ili pršut ne predstavljaju mito jer je to dio folklora.

– Ako dar čini razliku, onda to je mito. Ako ne čini razliku, onda nije potreban – rekla je Budak.

Iznijela je zapanjujući podatak da je čak 16 posto osoba koje su se zaposlile u javnom sektoru u posljednje tri godine podmitilo nekoga da bi došlo do tog radnog mjesta. Naglasila je i kako je prema rezultatima istraživanja lokalna samouprava leglo mita i korupcije te sukoba interesa.