Ulazak Hrvatske u EU i Europski semestar sasvim će sigurno utjecati na rokove i kvalitetu pa time i na transparentnost strategija, planova i proračuna u Hrvatskoj, ističe u najnovijem Newsletteru Instituta za javne financije (IJF) Katarina Ott zamjećujući i kako je Hrvatska i prije formalnog članstva pozvana da se neformalno uključi u Europski semestar, ali i kako je prvi Ekonomski program koji je Vlada nedavno prihvatila rađen na preoptimističnim pretpostavkama.

Analizirajući utjecaj Europskog semestra na proračunski proces u Hrvatskoj, Ott podsjeća da je već i prije formalnog članstva u EU, Europska komisija pozvala Hrvatsku da se neformalno uključi u Europski semestar, pa je Vlada 18. travnja prihvatila Ekonomski program Republike Hrvatske 2013. koji će dostaviti Europskoj komisiji.

"Ne ulazeći u detaljnu analizu Programa, već je na prvu očito da je – kao i gotovo svi dosadašnji hrvatski dokumenti – rađen na preoptimističnim pretpostavkama", ističe Ott.

Vlada u Programu predviđa rast BDP-a od 0,7 posto 2013. i 2,4 posto 2014., dok nam Europska komisija predviđa pad od 0,4 posto 2013. i rast od samo 1 posto 2014., a Međunarodni monetarni fond pad od 0,2 posto 2013. i rast od 1,5 posto 2014.

"Otpočeli smo, dakle, s preoptimističnim pretpostavkama koje ne uzimaju u obzir čak ni predviđanja hrvatskog gospodarskog rasta te iste Europske komisije kojoj program šaljemo. Vidjet ćemo stoga kako će Program biti ocijenjen i kakve će nam preporuke na temelju njega dati Europska komisija, Vijeće EU-a i Europsko vijeće. Shvatimo li te preporuke ove godine olako – u Europski semestar smo uključeni tek neformalno – u idućim godinama to neće biti moguće, jer se od članica očekuje da preporuke i primjenjuju. Budući da je dosljedna primjena preporuka neophodni preduvjet za davanje financijske pomoći članicama koje zbog previsokog deficita i duga ostvaruju to pravo – a Hrvatska već sada zadovoljava uvjete za primanje te pomoći – valjda će to biti dovoljan motiv za dosljednu primjenu", naglašava Ott.

No, dodaje, barem smo otpočeli, pa se u idućim godinama valja nadati realističnijim, pravovremenijim i kvalitetnijim strategijama, planovima, programima i proračunima te dosljednoj primjeni europskih preporuka. Time bismo postali i zemlja s dugoročno zdravijim i transparentnijim javnim financijama, smatra Ott.

Podsjeća kako je ekonomska kriza ukazala na potrebu snažnije koordinacije ekonomskih politika članica EU-a, usklađivanja procesa i ciljeva nacionalnih proračunskih politika i politika rasta i zapošljavanja. Zbog toga na razini EU-a od 2011. djeluje tzv. Europski semestar, nazvan tako jer se glavnina ciklusa koordinacije odvija u prvih šest mjeseci svake godine.

Članice usklađuju proračunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenim na razini EU-a kako bi osigurale zdrave javne financije, potakle ekonomski rast i spriječile pretjerane makroekonomske neravnoteže. Po utvrđenom kalendaru primaju upute na temelju kojih podnose nacionalne programe koji se ocjenjuju na razini EU-a. Nakon ocjene nacionalnih programa, članice dobivaju individualne preporuke za nacionalne politike proračuna i reformi. Ako je potrebno dobivaju i preporuke za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. Cilj je da članice uzmu u obzir preporuke kad definiraju proračune za iduću godinu, objašnjava Ott.

Predstavljajući ukratko faze i rokove Europskog semestra te proračunskog procesa u Hrvatskoj u prvoj polovici godine, Ott napominje i kako kašnjenje u fazama hrvatskog proračunskog procesa i nisu njegova najveća boljka.

"Ozbiljniji problem su manjkave i, na neadekvatnim makroekonomskim pretpostavkama utemeljene strategije i planovi, te slaba provedba planiranog, iza čega slijede česti rebalansi i konstantno loši makroekonomski rezultati", upozorava.

Ulaskom Hrvatske u EU, pa time i u Europski semestar, dolazi do ključnih promjena – Ministarstvo financija će se pri sastavljanju upute ministarstvima i drugim državnim tijelima za izradu strateških planova (koje donosi do sredine ožujka) morati oslanjati na prioritete zacrtane u dokumentima EU-a.

Vlada će, kako bi do 15., a najkasnije do 30. travnja EU-u dostavila nacionalni program stabilnosti i konvergencije sa srednjoročnom proračunskom strategijom i programom reformi s planom strukturnih reformi usmjerenih na poticanje rasta i zaposlenosti, trogodišnju strategiju, koju za domaće potrebe mora donijeti do sredine svibnja, sada morati sastaviti mjesec dana ranije.

Europska komisija će u svibnju ocijeniti hrvatski nacionalni plan i dati konkretne preporuke za njegovo poboljšanje pa će Ministarstvo financija te preporuke moći ugraditi u prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike koji do kraja svibnja mora predložiti Vladi, a te će smjernice Vlada moći donijeti do sredine lipnja.

Vijeće EU-a u srpnju usvaja konačne preporuke za svaku pojedinačnu članicu, a od članica se očekuje da ih primjenjuju. Stoga će i Hrvatska – kao i sve druge članice – u srpnju, pri uputama za izradu i samoj izradi prijedloga proračuna, morati uzeti u obzir preporuke Vijeća EU-a, neophodne za provedbu zacrtane politike, navodi Ott.