Danska ukida porez na bezalkoholna pića uveden još 1930. uz očekivanje da će time vratiti najmanje 5000 radnih mjesta i poduprijeti gospodarski rast.
Hrvatska porez i dalje zadržava uz visoke stope (40 kn/hl pića, 240 kn/hl sirupa i 400 kuna za 100 kg granula ili praška) koje znatno opterećuju poslovanje proizvođača i smanjuju njihovu konkurentnost u sve žešćoj tržišnoj utakmici. Zakon je prošlog tjedna prošao prvo čitanje u Saboru gdje je 108 zastupnika podržalo prijedlog ministra financija Slavka Linića koji zapravo objedinjava dva do sada odvojena zakona o trošarinama na kavu i sokove. Oporezivanje bezalkoholnih pića u EU nije harmonizirano, svaka članica samostalno odlučuje pa ovaj namet nakon odluke Danske uz Hrvatsku još imaju Belgija, Finska, Francuska, Latvija, Mađarska i Nizozemska.
Besmisleni namet
Odluku Danske pozdravlja i glavni tajnik europskog udruženja proizvođača pića (UNESDA) Alain Beaumont, ocjenom – "Posebni porezi na bezalkoholna pića su na zalasku i ukidaju ih vlade i parlamenti diljem EU. Nije dokazano da se tim porezima može utjecati na postizanje ciljeva iz domene javnog zdravstva, a istodobno uništavaju radna mjesta i ekonomsku vrijednost." Danci su porez ukinuli i radi masovnog odlaska svojih građana u jeftiniji prekogranični šoping u Njemačku i Švedsku gdje poreza nema. I Hrvati dosta odlaze kupovati na tržišta u okruženju gdje su porezi na hranu i pića drastično niži, a nakon brisanja granica mogli bi još više.Zbog toga ali i očekivanja da će domaće tržište nakon 1. srpnja preplaviti jeftiniji sokovi hrvatski proizvođači pića okupljeni u Gospodarsko interesno udruženje unatrag dvije godine u više navrata tražili su od Vlade ukidanje ovog harača. Posljednji put učinili su to uoči slanja zakona u Sabor kada su, uvažavajući trenutačnu gospodarsku situaciju, apelirali da se porezno opterećenje smanji sa 40 na 30 kuna po hektolitru.
Neodrživa proizvodnja
"Potez danske vlade i njihova argumentacija potvrđuju ono što u sektoru uporno govorimo. Domaći proizvođači bezalkoholnih pića posluju pod visokim općim poreznim opterećenjem koje će nas na zajedničkom europskom tržištu, činiti nekonkurentnima, a onda i neodrživima. U takvoj je situaciji svako porezno rasterećenje dragocjeno, dok s druge strane zadržavanje visoke razine poreznog opterećenja izravno ugrožava sadašnju razinu proizvodnje i zaposlenosti u industriji bezalkoholnih pića. Zato se nadamo da će Vlada ipak još jednom razmotriti mogućnost smanjenja ovog poreza kako bi na taj način pomogla domaćoj industriji pića", kaže Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a.U 2011. u državni proračun kroz posebni porez na bezalkoholna pića uplaćeno je gotovo 122 milijuna kuna, prošle godine 124 dok bi, izračunali su u Ministarstvu financija, tijekom 2013. na sokovima mogli prikupiti više od 110 milijuna kuna poreza. Saborski odbor za zakonodavstvo kojim predsjeda SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović podupro je Linićev prijedlog u cijelosti dok je odbor za financije koji vodi Srđan Gjurković iz HNS-a stao uz GIUPP-ov zahtjev da se porez spusti na 30 kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu