Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno oisguranje trebalo bi na sjednici koja je najavljena za danas (srijeda) smanjiti koeficijent za izračun dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS) za 30 posto.
Drugim riječima, cijene pretraga, operacija i ostalih zdravstvenih usluga trebale bi se smanjiti za 30 posto i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama. U obrazloženju pripremljene odluke u Zavoduprocijenjuju da ovo smanjenje vrijednosti DTS koeficijenta neće imati negativne učinke na sustav zdravstva, ali niti na novac koji je + osiguran u državnom proračunu.Ovom odlukom najviše će biti pogođeni privatnici koji računaju na ugovor s HZZO-om jer su cijene postupaka smanjivane u posljednje tri godine u dva navrata. Primjerice, cijena usluge PET/CT-a smanjit će se sa 6385 kuna na 5100 kuna, snimanje magnetskom rezonancom smanjit će se sa 995 na 690 kuna, a snimanje CT-om sa 477 na 334 kune.
Udar na pacijente
No, nezadovoljni su i ravnatelji bolnica jer strahuju da će dobiti manje novaca, ali u zdravstvenoj administraciji kažu da to nije točno već da će za 30 posto morati povećati svoj učinak. Na pitanje kako je moguće da, primjerice, PET/CT stoji 5100 kuna kada je realna cijena koju su izračunali povjerenstvo stručnjaka i Hrvatsko društvo za nukelarnu medicinu oko 8000 kuna, nismo dobili odgovor. No, kažu, da bolnice posluju prema ekonomskim principima s ovom bi cijenom sigurno radile s gubitkom pa bi na kraju godine država ponovno morala pokriti nastali gubitak. A trenutni dug u zdravstvu iznosi oko šest milijardi kuna. Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion u Krapinskim toplicama također nije dobila novi ugovor s HZZO-om što znači da će morati iz drugih izvora nadomjestiti trećinu prihoda. Godišnji prihod iznosio im je oko 30 milijuna od čega su od HZZO-a prihodovali oko 12 milijuna kuna, a osim pozitivnog poslovanja, ugovor im je bio i garancija pri dobivanju kredita za nabavu opreme."Trećina prihoda je za svakog veliki gubitak, ali nećemo propasti. Još ćemo jače stegnuti remen na svemu na čemu se može, a što ne ugrožava kvalitetu naše usluge. Uz to, osim regiji, okrećemo se i drugim tržištima kao što su Rusija i Libija", kaže Branimir Ćurić, ravnatelj Akromiona, no ističe kako je to proces koji će zahtjevati dosta vremena i investicija.
Ćurić napominje da prihod od HZZO-a nije presudan za njihovo poslovanje već je stvar u tome da se pacijentu ograničava pravo izbora."Svi mi plaćamo zdravstveni doprinos i zbog čega nemamo pravo odabrati mjesto gdje ćemo konzumirati uslugu? Uostalom, u Europskoj uniji privatnici su dužni čim otvore privatnu zdravstvenu ustanovu državi ponuditi na rasplaganje 30 posto kapaciteta", kaže Ćurić dodajući da je u Hrvatskoj problem što uopće ne mogu niti doći u priliku da usluge ugovore sa HZZO-om. Osim na Akromion, odluka HZZO-a odrazit će se u najvećoj mjeri na pacijente koji se nalaze na njihovoj listi čekanja za zamjenu ili ugradnju proteze koljena ili kuka."Trenutno ih je na listi 664, a neki od njih na zahvat čekaju i dulje od dvije godine svjesni kvalitete implantata te kvalitete usluge koju daje Akromion, zbog čega su i odlučili čekati", kaže Ćurić dodajući da se Akromion u proteklih pet godina etablirao kao kvalitetna ustanova u kojoj se godišnje obavi oko 1300 različitih operacija lokomotornog sustava i koju su pacijenti prepoznali po kvaliteti. Liste čekanja, kaže, imaju sve bolnice bez obzira tko im je vlasnik.
Monopol ili ekskluziva
"Ako s HZZO-om imamo ugovor za 22 operacije mjesečno, onda ih ne možemo napraviti 23 na uputnicu, i tako se stvara lista čekanja", kaže Ćurić. Osvrnuo se i na izjave zdravstvene administracije kako se neće dopustiti monopol te upozorava da je jedini monopolist u sustavu HZZO."Ako je jedna privatna poliklinika jedina imala uređaj koji je bio ugovoren s HZZO-om to ne znači da je bio prisutan monopol nego ekskluzivni ugovor za određeni dijagnostički postupak te da je nešto bilo krivo ugovoreno. A to se riješava redefiniranjem ugovora i ispravljanjem pogreške", zaključuje Ćurić.Odluka HZZO-a o smanjenju koeficijenta za DTS odrazit će se i na njih što znači da bi eventualne usluge ugovarali po znatno nižim cijenama."U ovom trenutku još ne znamo hoćemo li i pod kojim uvjetima dobiti ugovor. Očekujemo raspisivanje natječaja kao što je bilo najavljivano", kaže Ćurić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a zašto HZZO dozvoljava da ga veledrogrje gule sa maržama i preko 1000%, npr, Plivin Sumamed u ljekarni u Moskvi košta 60 kuna [emo_zacudjen](325,10 rubalja), dok isti u Hrvatskoj košta 200 kuna.
Meni nije jasno zbog cega je u Hrvatskoj ogranicen broj ljekarni i zasto trgovacki lanci (Konzum, Metro, …) ne mogu otvoriti ljekarne u svojim prostorima.
U Kanadi nema nikakvih ogranicenja. Svi imaju ljekarne u svojim prostorima (Walmart, Superstore, Shopers Drug Mart, Save-on-Foods, Lipton, …). Vise konkurencije znaci nize trgovacke marze i nize cijene lijekova.
S obzirom da je u Hrvatskoj stanovnistvo staro i da trosi dosta na lijekove liberalizacijom trzista bi se znatno popravila kupovna moc stanovnistva.
Konačno, Andreja Šantek. Bože, šta je ta žena već sve doživila u zdravstvu ,
mogla bi doktorirati…..
također, nenormalno je da krevet Hr bolnice HZZO plaća 500+kn kao da ljetujete u elitnom hotelu
a zašto HZZO dozvoljava da ga veledrogrje gule sa maržama i preko 1000%, npr, Plivin Sumamed u ljekarni u Moskvi košta 60 kuna [emo_zacudjen](325,10 rubalja), dok isti u Hrvatskoj košta 200 kuna.
Uključite se u raspravu