HZZO snižava cijene postupaka i zahvata za 30 posto

Autor: Andreja Šantek , 23. travanj 2013. u 22:00
Cijena snimanja magnetskom rezonancom ubuduće će se plaćati 690 kuna/PIX

Privatnici strahuju jer ionako već rade s cijenama koje su niže od tržišnih, a nezadovoljni su i ravnatelji bolnica koji će morati raditi 30 posto više za isti novac.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno oisguranje trebalo bi na sjednici koja je najavljena za danas (srijeda) smanjiti koeficijent za izračun dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS) za 30 posto.

Drugim riječima, cijene pretraga, operacija i ostalih zdravstvenih usluga trebale bi se smanjiti za 30 posto i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama. U obrazloženju pripremljene odluke u Zavoduprocijenjuju da ovo smanjenje vrijednosti DTS koeficijenta neće imati negativne učinke na sustav zdravstva, ali niti na novac koji je + osiguran u državnom proračunu.Ovom odlukom najviše će biti pogođeni privatnici koji računaju na ugovor s HZZO-om jer su cijene postupaka smanjivane u posljednje tri godine u dva navrata. Primjerice, cijena usluge PET/CT-a smanjit će se sa 6385 kuna na 5100 kuna, snimanje magnetskom rezonancom smanjit će se sa 995 na 690 kuna, a snimanje CT-om sa 477 na 334 kune. 

Udar na pacijente
No, nezadovoljni su i ravnatelji bolnica jer strahuju da će dobiti manje novaca, ali u zdravstvenoj administraciji kažu da to nije točno već da će za 30 posto morati povećati svoj učinak. Na pitanje kako je moguće da, primjerice, PET/CT stoji 5100 kuna kada je realna cijena koju su izračunali povjerenstvo stručnjaka i Hrvatsko društvo za nukelarnu medicinu oko 8000 kuna, nismo dobili odgovor. No, kažu, da bolnice posluju prema ekonomskim principima s ovom bi cijenom sigurno radile s gubitkom pa bi na kraju godine država ponovno morala pokriti nastali gubitak. A trenutni dug u zdravstvu iznosi oko šest milijardi kuna. Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion u Krapinskim toplicama također nije dobila novi ugovor s HZZO-om što znači da će morati iz drugih izvora nadomjestiti trećinu prihoda. Godišnji prihod iznosio im je oko 30 milijuna od čega su od HZZO-a prihodovali oko 12 milijuna kuna, a osim pozitivnog poslovanja, ugovor im je bio i garancija pri dobivanju kredita za nabavu opreme."Trećina prihoda je za svakog veliki gubitak, ali nećemo propasti. Još ćemo jače stegnuti remen na svemu na čemu se može, a što ne ugrožava kvalitetu naše usluge. Uz to, osim regiji, okrećemo se i drugim tržištima kao što su Rusija i Libija", kaže Branimir Ćurić, ravnatelj Akromiona, no ističe kako je to proces koji će zahtjevati dosta vremena i investicija.

Ćurić napominje da prihod od HZZO-a nije presudan za njihovo poslovanje već je stvar u tome da se pacijentu ograničava pravo izbora."Svi mi plaćamo zdravstveni doprinos i zbog čega nemamo pravo odabrati mjesto gdje ćemo konzumirati uslugu? Uostalom, u Europskoj uniji privatnici su dužni čim otvore privatnu zdravstvenu ustanovu državi ponuditi na rasplaganje 30 posto kapaciteta", kaže Ćurić dodajući da je u Hrvatskoj problem što uopće ne mogu niti doći u priliku da usluge ugovore sa HZZO-om. Osim na Akromion, odluka HZZO-a odrazit će se u najvećoj mjeri na pacijente koji se nalaze na njihovoj listi čekanja za zamjenu ili ugradnju proteze koljena ili kuka."Trenutno ih je na listi 664, a neki od njih na zahvat čekaju i dulje od dvije godine svjesni kvalitete implantata te kvalitete usluge koju daje Akromion, zbog čega su i odlučili čekati", kaže Ćurić dodajući da se Akromion u proteklih pet godina etablirao kao kvalitetna ustanova u kojoj se godišnje obavi oko 1300 različitih operacija lokomotornog sustava i koju su pacijenti prepoznali po kvaliteti. Liste čekanja, kaže, imaju sve bolnice bez obzira tko im je vlasnik.

Monopol ili ekskluziva
"Ako s HZZO-om imamo ugovor za 22 operacije mjesečno, onda ih ne možemo napraviti 23 na uputnicu, i tako se stvara lista čekanja", kaže Ćurić. Osvrnuo se i na izjave zdravstvene administracije kako se neće dopustiti monopol te upozorava da je jedini monopolist u sustavu HZZO."Ako je jedna privatna poliklinika jedina imala uređaj koji je bio ugovoren s HZZO-om to ne znači da je bio prisutan monopol nego ekskluzivni ugovor za određeni dijagnostički postupak te da je nešto bilo krivo ugovoreno. A to se riješava redefiniranjem ugovora i ispravljanjem pogreške", zaključuje Ćurić.Odluka HZZO-a o smanjenju koeficijenta za DTS odrazit će se i na njih što znači da bi eventualne usluge ugovarali po znatno nižim cijenama."U ovom trenutku još ne znamo hoćemo li i pod kojim uvjetima dobiti ugovor. Očekujemo raspisivanje natječaja kao što je bilo najavljivano", kaže Ćurić.

Komentari (6)
Pogledajte sve


a zašto HZZO dozvoljava da ga veledrogrje gule sa maržama i preko 1000%, npr, Plivin Sumamed u ljekarni u Moskvi košta 60 kuna [emo_zacudjen](325,10 rubalja), dok isti u Hrvatskoj košta 200 kuna.

Meni nije jasno zbog cega je u Hrvatskoj ogranicen broj ljekarni i zasto trgovacki lanci (Konzum, Metro, …) ne mogu otvoriti ljekarne u svojim prostorima.

U Kanadi nema nikakvih ogranicenja. Svi imaju ljekarne u svojim prostorima (Walmart, Superstore, Shopers Drug Mart, Save-on-Foods, Lipton, …). Vise konkurencije znaci nize trgovacke marze i nize cijene lijekova.

S obzirom da je u Hrvatskoj stanovnistvo staro i da trosi dosta na lijekove liberalizacijom trzista bi se znatno popravila kupovna moc stanovnistva.

Konačno, Andreja Šantek. Bože, šta je ta žena već sve doživila u zdravstvu ,
mogla bi doktorirati…..

također, nenormalno je da krevet Hr bolnice HZZO plaća 500+kn kao da ljetujete u elitnom hotelu

a zašto HZZO dozvoljava da ga veledrogrje gule sa maržama i preko 1000%, npr, Plivin Sumamed u ljekarni u Moskvi košta 60 kuna [emo_zacudjen](325,10 rubalja), dok isti u Hrvatskoj košta 200 kuna.

New Report

Close