Europski parlament i zemlje članice EU-a postigli su dogovor o novoj direktivi o hipotekarnim kreditima, koja uključuje jasnija pravila pri odobravanju zajmova i bolju procjenu kreditne sposobnosti korisnika kredita.

Predstavnici Europskog parlamenta i irsko predsjedništvo, koje pregovara u ime zemalja članica, postigli su u utorak navečer dogovor o direktivi o hipotekarnim kreditima, koju je Komisija predložila još u ožujku 2011. godine. Dogovor sada treba biti potvrđen na Vijeću EU-a i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kako bi na snagu stupio sredinom 2015. godine.

Kompromis između ostaloga uključuje i bolju zaštitu od tečajnog rizika za one dužnike koji su kredit podigli u stranoj valuti. Ako troškovi otplate kredita izmaknu kontroli dužnik će imati mogućnost zaustaviti spiralu duga zamjenom valute zaduživanja ili drugim zaštitnim mehanizmima.

Dogovoreno je i rješenje o ranijoj otplati kredita koje će zaštiti dužnike da im banke naplate preveliku naknadu za to.

Novim pravilima se zabranjuje da stručnjaci koji rade na procjeni kreditne sposobnosti budu plaćeni prema broju odobrenih kredita, što je dovelo do neodgovornog zaduživanja i pridonijelo rastu nekretninskog balona u mnogim zemljama članicama.

Direktiva predviđa jedinstveni i standardizirani set informacija koji će korisnicima omogućiti da lakše identificiraju najbolju ponudu za sebe, što bi trebalo olakšati uzimanje kredita u drugim zemljama članicama, odnosno olakšati kreditnim institucijama poslovanje unutar jedinstvenog tržišta EU-a.

"Nova pravila osigurat će potrošačima bolje informacije o hipotekarnim kreditima i ponudama", rekao je irski ministar financija Michael Noonan, čija je zemlja upravo zbog nekretninskog balona dospjela u financijsku krizu i bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć od EU-a.

"Vidjeli smo u Irskoj kako je odobravanje hipotekarnih kredita pridonijeli krizi financijskog sustava", dodao je Noonan.

"Financijska kriza započela je debaklom subprime hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Državama, gdje su se krediti odobravali bez provjere kreditne sposobnosti, a slabo obavješteni korisnici često su poticani da preuzmu preveliki rizik. Imali smo sličnih slučajeva u Europi, poput primjerice nekretninskog buma i onda neizbježnog pucanja balona u Španjolskoj i Irskoj. Posljedice za financijski sektor i gospodarstvo u cjelini bile su goleme. Mnogi koji su ostali bez svojih domova proživjeli su istinske tragedije kada više nisu mogli servisirati svoj dug", izjavio je povjerenik za financijske usluge Michel Barnier.

"Direktiva će pomoći okončanju preuzimanja pretjeranog rizika i pojačati odgovornost kod kreditiranja. Potrošači će dobiti zaštitu kakvu zaslužuju, bit će bolje informirani tako da će moći izabrati hipotekarni kredit koji najbolje zadovoljava njihove potrebe po najboljoj cijeni i bit će potpuno upoznati s rizikom koji preuzimaju", dodao je Barnier.

Tržište hipotekarnih kredita u zemlja članicama je golemo – 2009. godine stambeni krediti u 27 zemalja članica iznosili su preko šest trilijuna eura, što je 52 posto BDP-a Europske unije.