Unatoč problemima s punjenjem proračuna,  te posljedičnim povećanjem poreznog opterećenja i smanjenjem socijalnih davanja i plaća iz proračuna, hrvatske javne financije zapravo uopće ne stoje loše u usporedbi sa zemljama Europske unije. 

75% veći dug od 2008.
Prema najnovijim podacima Eurostata 27 zemalja članica EU prošle je godine zabilježilo ukupni deficit opće države od od četiri postoBDP-a, dok im je javni dug dosegao 85,3 posto BDP-a. U usporedbi s time, deficit opće države u Hrvatskoj iznosio je 3,3 posto BDP-a, dok je javni dug krajem listopada (posljednji službeni podaci Ministarstva financija) dosegao 52,1 posto. Valja napomenuti doduše kako je hrvatski javni dug kao udjel BDP-a u krizi skočio za tri četvrtine sa 100,6 milijardi kuna (ili 29,3 posto BDP-a) krajem predkrizne 2008. godine, na današnjih oko 175 milijardi kuna. Među zemljama EU, jedina koja lani nije imala manjak u proračunu je Njemačka.

Ta je zemlja ostvarila suficit od 0,2 posto, nakon što je prethodne godine imala minus od 0,8 posto, a 2010. čak 4,1 posto.  Njihov je javni dug lani iznosio pak 81,9 posto BDP-a.Daleko najgori minus u proračunu imale su, očekivano, Grčka i Španjolska, kojima je deficit bio deset odnosno 10,6 posto. Grčka je naravno imala i daleko najveći javni dug od čak 156,9 posto BDP-a. No i to je dobro, s obzirom na to da su javni dug uspjeli spustiti s rekordnih 170,3 posto BDP-a s kraja 2011. godine. U Španjolskoj je javni dug zapravo ispod prosjeka EU – "samo" 84,2 posto BDP-a. Međutim, zabilježen je  dramatičan skok: godinu dana ranije udio javnog duga u BDP-u iznosio im je 69 posto, čitavih 15 postotnih bodova manje. 

Odlikaš Estonija
Javni dug veći od onoga što cijelo gospodarstvo proizvede u godinu dana imaju još Italija (127 posto), Portugal (123,6 posto) i Irska (117,6 posto), dok je na samoj granici Belgija sa 99,6 posto. Najmanji javni dug ima Estonija: zapanjujuće niskih  10,1 posto BDP-a. Usto Estonija još ima i najuravnoteženiji proračun uz Njemačku: njihov je deficit lani iznosio tek 0,3 posto BDP-a. Susjedna Slovenija je u nešto slabijoj situaciji nego Hrvatska – proračunski deficit im je iznosio četiri posto BDP-a (manje nego prethodne godine), dok im je javni dug dosegao 54,1 posto BDP-a (bitno više nego 2011. godine). Iako su zemlje EU prošle godine nastavile s uravnoteživanje proračuna (ukupni lanjski proračunski deficit od 4 posto BDP-a smanjen je sa 6,9 posto BDP-a 2009. odnosno 4,4 posto 2011.), javni dug nastavio je rasti (74,6 posto  2009. i 82,5 posto 2011.), a očekivana produljena stagnacija u eurozoni tome neće pomoći. 

Troškovi spašavanja banaka

Skočile dokapitalizacije

Članice EU lani su ponovno morale drastično povećati izdvajanje iz proračuna za spašavanje banaka: neto trošak skočio im je sa 'samo' 7,78 milijardi 2011., na 53,41 milijardu eura. Inače, bruto troškovi bitno su veći od tih iznosa, ali državni proračuni ipak ostvaruju neke prihode od dokapitalizacija i zajmova problematičnim banakama, uključujući kamate i dividende. No, lani su neto proračunski troškovi skočili zbog neophodnih dokapitalizacija, koje su povećane sa 15,2 na 18,16 milijardi eura. Ukupni javni dug vezan uz spašavanje banaka dosegao je 1,27 bilijuna eura (669,66 mlrd. proračunskog, i 600,1 mlrd. izvanproračunskog).

Hrvatski proračun u 2013.

Udvostručio se deficit

U prva dva mjeseca ove godine ukupni rashodi hrvatskog proračuna porasli su čak 8,3 posto na 19,76 milijardi kuna, dok su prihodi smanjeni 1,77 posto na 16,27 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na stranicama Ministarstva financija. Proračunski defit se tako na samom početku 2013. godine gotovo udvostručio, sa lanjskih 1,68 milijardi kuna, na 3,84 milijarde kuna. Najveća prihodna stavka – PDV – povećana je pak 5,62 posto na 6,23 milijarde kuna, no većina je drugih prihoda pala: trošarine za 18,74 posto, porez na dohodak 9,8 posto, porez na dobit 16,7 posto,  a doprinosi 4,3 posto.