Ministarstvo financija otvorilo je javnu raspravu oko nacrtu novog Zakona o leasingu. Tim se zakonom, objašnjavaju u Ministarstvu, želi riješiti nedostataka staroga zakona iz 2006. godine. Darko Urukalović, član Uprave Erste S-Leasinga i predsjednik Uduženja leasing kuća pri HGK objašnjava koliko će novi zakon utjecati na tržište.

Koji će biti utjecaj novog zakona na leasing kuće?

Novi prijedlozi izlaze u susret poslovanju leasing industrije, prije svega, jer omogućavaju društvima da mobiliziraju imovinu koja je vraćena iz leasinga. Temeljem novog prijedloga društva će moći davati u kratkoročne najmove imovinu koja im je vraćena.To znači da će na taj način smanjiti potencijalne gubitke dok se ta imovina, koja trenutno stoji na skladištima, ne proda ili dalje nastavi iznajmljivati.Na taj način izbjegavaju se i troškovi skladištenja i održavanja, kako za leasing društva tako i neizravno za korisnike leasinga koji su zbog nemogućnosti podmirenja obveza primorani vratiti objekte.

Koliko će novi organizacijski uvjeti financijski opteretiti leasing kuće?

U novom prijedlogu zakona nema promjena u odnosu na dodatna ulaganja u kapital te stoga smatramo da neće značajnije financijski optereti leasing društva, osim administrativnih i sudskih troškova koji proizlaze zbog proširenja djelatnosti leasing društava.

Koje su po vašem mišljenju dobre strane novoga zakona?

Pored proširenja djelatnosti, leasing društva mogu financirati i investicijske projekte. Primjerice javno privatna partnerstva, izgradnje nekretnina, postrojenja, brodove i slične objekte leasinga koji zahtijevaju duže razdoblje izgradnje. Važeći zakon nije omogućavao financiranje objekata leasinga koji nisu bili dovršeni u trenutku sklapanja leasing ugovora. Novost je ta da se i fizička osoba može pojaviti kao dobavljač objekta leasinga gdje se širi mogućnost dodatnog tržišta. Naglašeno je i koja su prava i obveze primatelja leasinga koja proizlaze prilikom korištenja leasinga i definira odgovornosti samih društva. Tu prije svega mislimo na prekršajne naloge koji proizlaze iz vlasništva nad objektom leasinga, a amnestiraju korisnike koji su učinili prekršaj.

A koje su loše strane? Što bi umjesto toga trebalo uvesti?

Hrvatsko leasing tržište jedno je od uređenih tržišta. Ipak, u drugim zemljama praksa leasinga nešto je razvijenija te se leasing ne promatra samo kao subjekt koji financira potrebe klijenata već pruža i dodatne usluge.Zato smatramo da postoji još prostora za poboljšanje. Jedan od primjera je mogućnost nabave veće količine objekata leasinga gdje se leasing društva nalaze u ulozi velikog kupca te ostvaruju određene pogodnosti koje klijent ne može sam ostvariti, a potom te objekte nudi dalje na tržištu. Važeći Zakon te prijedlog novog Zakona, ne omogućavaju tu mogućnost

Kako će se zakon odraziti na naše leasing tržište?

Očekujemo pozitivne reakcije. Prvenstveno zbog toga jer je postojeći Zakon donesen 2006. pod bitno drugačijim okolnostima okolnostima. Leasing društva orijentirana su prema gospodarskim subjektima te će omogućavanje dodatnih djelatnosti, neopterećenjem s dodatnim kapitalom, definiranjem pravila igre za cross border poslove, smanjenjem prekršajnih odredbi i veća poduzetnička sloboda, omogućiti leasing društvima bolje pozicioniranje na financijskom tržištu kao značajna alternativa financiranja kapitalnih ulaganja.