Hrvatska stručna udruga za plin, već tradicionalno po 28. puta organizira najveću plinsku konferenciju i izložbu plinske opreme u jugoistočnoj Europi.
Program ovogodišnje konferencije ponovno donosi niz vrlo zanimljivih tema ključnih za budući razvoj hrvatske energetike i njenog gospodarstva.Jedna od tema nastavlja se na zlatno doba plina koje danas dominira svjetskom energetikom, osobito u Americi, gdje se tijekom proteklih nekoliko godina pokazalo kako se financijskim ulaganjima u tehnologiju horizontalnog bušenja i frakturiranja nekonvencionalnih ležišta za proizvodnju prirodnog plina može ostvariti iznimno velika proizvodnja plina, a time i zarada u relativno kratkom vremenu.Velika proizvodnja je dovela do stvaranja enormnih zaliha plina, raspoloživih za nekoliko stotina godina. Američki optimizam i uspjeh već je zahvatio i veći dio Europe gdje se razvojne aktivnosti i proizvodnja već intenzivno provode. Golema proizvodnja prirodnog plina uzrokovala je nagli pad njegove cijene na američkom tržištu, a odnosi među energentima se počinju drastično mijenjati. Sve to polako, ali sigurno, učvršćuje drugu poziciju prirodnog plina na energetskom planu, odmah iza nafte.
Zalihe plina
Prolaskom ekonomske krize će se interes za plinom nesumnjivo dodatno povećavati, što se počelo događati i u nekim zemljama Europe. Gdje se, u okviru navedenog, nalazi Hrvatska, budući da su i na našem tlu identificirane potencijalno velike zalihe plina iz nekonvnecnionalnih ležišta, te koliko se na tom planu do sada napravilo i dokle se došlo, prezentirat će nam stručnjaci iz Ina.Mjere za suzbijanje emisije ugljičnog dioksida dovele su i do promjena u plinskoj industriji gdje se već danas sve više koristi ekološki prihvatljiviji bioplin, a u budućnosti će tu ulogu preuzeti biometan i na kraju vodik. Inače, već danas se ponegdje vodik probno miješa s prirodnim plinom i uspješno uvodi u postojeću plinsku infrastrukturu. U nedostatku adekvatnog rješenja u skladištenju električne energije pojačano se ulaže u razvoj komplementarnosti elektroenergetskog i plinskog sustava i efikasnijeg skladištenja energije na način da se višak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora preusmjerava u proizvodnju vodika, koji se može skladištiti i transportirati postojećim plinskim sustavom. Stanje razvoja primjene vodika u energetici predstavit će prof. dr. sc. Gerhard Schmitz s Tehničkog sveučilišta u Hamburgu s tezom da vodik predstavlja realističnu alternativu u skladištenju velikih količina energije na duže vrijeme.
Smanjenje potrošnje
Gospodarska kriza, osim što je napravila štetu također je i potakla proizvođače plinske opreme na razvoj učinkovitijih uređaja. Iako je cijena takvih uređaja nešto viša, ipak se sve više kupuju jer su krajnji korisnici prepoznali da se dugogodišnjim korištenjem mogu ostvariti velike novčane uštede na račun smanjenja potrošnje energije. Ovakve tehnologije od posebnog su značaja za Hrvatsku ukoliko želimo i dalje želimo zadržati imidž ekološki osviještene zemlje osobito u turizmu. Povodom toga bit će predstavljen najnoviji uređaji za istovremeno korištenje plina i obnovljivih izvora energije, a koji su danas raspoloživi na tržištu poput plinske toplinske crpke koja ne ovisi o električnoj mreži i ostali slični autonomni sustavi. Otvaranje plinskog tržišta donosi sa sobom donosi veći broj dobavljača, niže cijene plina, promjene u načinu poslovanja, mijenjanju odnosa između plinskih sudionika i ostalih gospodarskih subjekata. Tu se postavlja glavno pitanje: koliko otvaranje tržišta doprinosi povećanju sigurnosti opskrbe plinom krajnjih korisnika i održanju kvalitete plina? Nastavno na tu problematiku ove godine organiziramo panel-diskusiju na kojoj će se raspravljati o daljnjem razvoju otvorenog tržišta prema stabilnosti, učinkovitosti i likvidnosti, sa naglaskom na ekonomsko gledište, ali također će se raspravljati i o potencijalnim opasnostima koje ovakav proces nosi sa sobom.
Ove godine je završena gradnja plinskoga transportnog sustava čime je Hrvatska postala gotovo u potpunosti plinificirana. Ipak, tu razvojni projekti Plinacra ne prestaju, već se uspješno nastavljaju. Predstavljanjem strateški vrlo važnih energetskih projekata, poput izgradnje terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG-terminal) i gradnje dodatnih interkonektora, Hrvatskoj i regiji će se omogućiti dodatna dobava i raspoloživost plina. U skladu s time tvrtka Podzemno skladište plina također će izložiti trenutno stanje u izgradnji vršnog i strateškog skladišta plina, inače za Hrvatsku također vrlo važnih projekata, koji bi trebali povećati sigurnost opskrbe u kritičnim situacijama. Na koferenciji će, između ostalog, biti riječi o projektiranju i izgradnji, zakonskoj regulativi, problemima distributera i opskrbljivača, primjeni novih direktiva važnih za plinski sektor, tehničkim propisima i pravilima plinske struke, odnosno o svim aktualnim temama iz područja plina. Nije izostavljena ni tema mogućnosti primjene inteligentnih uređaja na plinskom sustavu, što umnogome povećava efikasnost i transparentnost rada sustava. Stoga vas ovim putem pozivam da budete dio najvažnijeg susreta za razvoj plinskog gospodarstva u Hrvatskoj.
Prof.dr.sc. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kada je o plinu riječ važno je spomenuti Plomin .
Kao da mi imamo nepresušne izvore našeg ugljena Vlada navalila graditi TE na ugljen.
A nitko o zdravlju ni slova ?
Nitko o stotine tona metalnih čestica koja se izbacuju svake godine u zrak , nitko o teškim metalima , nitko o živi ?
Interesantno da Slovenija nema ništa protiv takvog zagađivača zraka i zemlje na granici a smeta im jedno vino – Teran ?
Uključite se u raspravu