Knjiga skupine istraživača na čelu s Predragom Bejakovićem "Studija isplativosti profesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj" predstavljena je danas u Zagrebu, a autor predgovora ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je kako ova studija znači objektivnu potporu novom modelu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Ministar Mrsić je ocijenio kako njemu kao ministru ta iznimno stručna i vrijedna studija znači objektivnu potporu novom modelu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, koja se uvodi putem novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji će uskoro u saborsku proceduru.

Rekao je kako pod objektivnom potporom ne misli samo na ekonomske pokazatelje iz Studije koji govore u korist novog, drugačijeg pristupa sustavu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. "Oni su itekako važni, posebno u vrijeme gospodarske krize, ali mislim i na objektivnu potporu općepoznatoj činjenici da ulaganje u profesionalnu rehabilitaciju može imati samo pozitivne općedruštvene i osobne učinke", rekao je Mrsić na predstavljanju u Hrvatskom autoklubu.

Studiju je objavio Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavlja prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a proveo ga je Institut za javne financije. Glavni istraživač je Predrag Bejaković koji je na predstavljanju iznio rezultate istraživanja.

Mrsić je naglasio kako su se tim pokazateljima vodili i kad su pristupili izradi novog zakona te da nacrt zakona s pravilnicima predviđa sveobuhvatnu sustavnu profesionalnu rehabilitaciju kroz jedinstveno tijelo vještačenja i centre za profesionalnu rehabilitaciju, koji su po prvi puta našli mjesto u zakonu, a što puno govori o njihovoj nužnosti i ozbiljnim namjerama da se konačno i osnuju. Najavio je da će za početak to biti učinjeno po regionalnom ključu – u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Istaknuo je kako će novi zakon poticati rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada kao pravilo, a ne kao iznimku. Rekao je da će se kroz rad centara za profesionalnu rehabilitaciju stvarati osposobljeni i obrazovani kadar kojeg će svi poslodavci u Hrvatskoj zapošljavati kako bi zadovoljili poslovne potrebe, ali i ispunili zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Naglasio je i mogućnost da se ta obveza može ispuniti i zamjenskom kvotom kao što je stipendiranje osoba s invaliditetom i primanje na praksu tijekom rehabilitacije. Rekao je da će se na različite načine nagrađivati i stimulirati poslodavci koji zapošljavaju više od propisane kvote, kao i oni koji iako nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja ipak zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Najavio je uvođenje očevidnika o zaposlenim osobama s invaliditetom i baze podataka koje će kreirati centri za profesionalnu rehabilitaciju te Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Rekao je kako novi zakon znatno pojačava ulogu Fonda u sustavu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom jer će biti glavna institucija nadzora provedbe kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Mrsić je naglasio kako se novi sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom temelji na ideji strogo individualnog pristupa osobi s invaliditetom koji će omogućiti da konačno imamo cjeloviti, ciljani i pojedinačno usmjereni rehabilitacijski pristup uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada. "To je jedini ispravan način da profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvari pune učinke, na koje i ova Studija ukazuje", rekao je te dodao da kada se govori o troškovima i isplativosti profesionalne rehabilitacije očiti su njeni pozitivni učinci na sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranje te posebno istaknuo korist javnih ulaganja u područje profesionalne rehabilitacije jer je u trenutku starenja stanovništva potrebno očuvati radnu sposobnost svih osoba.

"Kao liječnik Studiju gledam kao dokaz da smo svim osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta dužni osigurati što bolju kvalitetu života, koja uključuje daleko bolju perspektivu na području rada od postojeće", poručio je Mrsić.

U izradbi Studije, uz glavnoga istraživača Predraga bejakovića sudjelovali su i Ivica Urban, Petar Sopek i Ivan Škoc.