Iako Guido Ravoet, izvršni direktor Europske bankarske federacije, tvrdi kako trend razduživanja banaka, koje smanjuju kreditiranje zbog novih pravila o adekvatnosti kapitala, trenutačno ne šteti realnom sektoru zbog niske potražnje, priznaje kako će bankama zbog golemih potreba za financiranjem biti teško ponovno biti na raspolaganju gospodarstvu jednom kad nastupi oporavak. No, Ravoet, koji je u Zagrebu sudjelovao na konverenciji Financijska industrija u organizaciji Infoarene, ipak odlučno tvrdi da same banke oporavak ne mogu potaknuti.
Koje promjene će pristupanje EU donijeti u hrvatskom bankovnom sustavu?
Iskreno, ne mislim da će biti promjena. Prije svega, Hrvatska je već prilagodila svoj bankovni sustav europskim standardima, a činjenica je i da 80 posto bankovnih aktivnosti otpada na podružnice stranih banaka. Zbog toga je i implementacija europske regulative već ranije provedena. Velikih promjena će biti ako se Hrvatska odluči na članstvo u bankovnoj uniji – tada Europska središnja banka (ECB) postaje supervizor hrvatskih banaka. Iako bi, lokalno, hrvatske banke još uvijek nadzirao domaći supervizor, ECB bi bio odgovorna institucija, koja bi donosila naputke i odluke.
Adekvatnost kapitala hrvatskih banaka među najvećima je u Europi. Vidite li vi slabe točke hrvatskih banaka?
Hrvatke banke su stabilne, i ne mislim da tu ima problema. Problemi su vezani uz ekonomsku situaciju. Dok god izostaje oporavak raste rizik od nenaplativih kredita.
I u Hrvatskoj je vidljiv trend razduživanja. Kako ga banke mogu preokrenuti?
Taj fenomen nije ograničen samo na Hrvatsku, a dijelom je posljedica novih pravila o adekvatnosti kapitala. Jedini način da jedna banka poveća adekvatnost kapitala je ili pronaći ulagače koji bi dokapitalizirali banku, ili da poveća rezerve kroz zadržanu dobit. No, u cijeloj Europi je profitabilnost banaka ugrožena zbog krize. Stoga je i interes investitora nizak jer sada ima profitabilnijih sektora. Trenutačno je jedino rješenje smanjiti izloženost kreditima odnosno srezati bilancu, što europske banke i rade. U ovom trenutku to realnoj ekonomiji ne šteti jer je potražnja slabija zbog krize. Ali, naravno, čim dođe do oporavka i rasta potražnje za kreditima, banke bi morale biti sposobne ponovno podupirati rast i zaustaviti razduživanje. Nadamo se da će do oporavka ekonomije banke pojačati svoju kapitalnu bazu. Ali izazovi su prilično veliki. Prema istraživanju McKinseya za ispunjavanje novih pravila o likvidnosti bankama nedostaje 1,2 bilijuna eura, što će se do 2018., kada s nova pravila stupaju na snagu, porasti za još 200 milijardi eura. To je naravno puno i stoga će se nastaviti pritisak na banke da nađu financiranje, ali i da budu restriktivne kod kreditiranja.
U Hrvatskoj se često tvrdi da banke premalo čine da potaknu rast. Kako banke mogu potaknuti potražnju?
Posao banaka je da daju kredite. U Europi 75 posto financiranja gospodarstva dolazi od banaka, dok je u SAD-u to samo 25 posto. Dakle, financiranje kompanija jest interes europskih banaka.
Ali, ekonomski rast mora doći od samih kompanija. Banke ne mogu potaknuti rast. Moraju biti na raspolaganju i podupirati rast, ali rast prije svega mora doći od gospodarstva, ali naravno i potrošača odnosno kućanstava. Banke ne mogu potaknuti potražnju. U krizi je veći rizik za poduzetnike koji kreću u posao ili se šire, pa postoji premija na rizik u kamati. S većim rizikom moraš više kapitala staviti na stranu za taj kredit, a kapital je sada skup. Stoga banke ni ne mogu smanjiti kamatne stope kako bi pomogle kompanijama.
Hoće li hrvatskim kompanijama u EU biti lakše doći do jeftinijeg financiranja?
Bit će jednostavnije, ali činjenica je da je situacija u Europi slična, pa nisam siguran da će kompanijama biti moguće naći jeftiniji kredit.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Znaci u zacaranom smo krugu. Banke nece daljnje kreditiranje gospodarstva jer je slabo, neefikasno i bez novaca. Gospodarstvo.ne moze naprijed jer nema novaca, i ne mogu ga jeftino dobiti.
Sto je dovelo do toga?
Visoka korumpiranost u zemlji, koja na malo duzi rok unistava sve u zemlji. Cak i vinovnike korupcije.
u prijevodu prvo tatici (banci) pa naravno državi muzari ,guzari pa [emo_bijesan]tek meni ali dodji opet tatici po kredit da imaš za živit
Čovjek ne da nije u pravu već je apsolutno u krivu…
Pravo pitanje je kako je uopće moguće da postoji business koji sebi može priuštiti da ne radi posao koji ga definira a da zarađuje…
Kako si banke mogu priuštiti da zarađuju ako su pasivne?
Imate li gdine razer odgovor na to pitanje…
Ja imam…iz poreza…ukini poreze banke neće zaraditi niti kune
Da im nije tržišta obveznica( u kojem lobiranjem ne daju nikome niti prismrditi a tu su potpuno nepotreban posrednik) i da im centralna banka(navodno narodna jer je izmišljena zakonom a ne nekakvom tržišnom potrebom) ne daje jeftini novac koji kasnije plasiraju skupo i građanima i državi i poduzećima
ne bi zaradili doslovno ništa
Kakav je to business u kojem zarađuješ a ne radiš ništa
Zbog čega ja kao građanin ove države njima garantiram depozite,čemu garancije na njihove plasmane…
Zbog čega mi kao društvo imamo interes očuvati stabilnost ovog sustava ako on ne može napraviti ništa…tko mene pita ako mi je rizično ulagati
Ovaj business je genijalan…ko u vicu o Crnogorcu…koji bi volio biti zmija..leži a iđe…
A za baltičke zemlje nemoj pričati ako ništa ne znaš…
Oni su srezali potrošnju tako da su se riješili Rusa iz administracije…
I tko ti garantira da su sada vlasnici tog gospodarskog rasta…
Tamo ulažu skandinavkse zemlje koje su im nekakve vrste patrona.
Ako ćeš promatrati ekonomiju samo na osnovu rasta nećeš puno spoznati
Ne moras bljuvati na mene, poanta je da nas problem mora rijesiti izabrana vlast, a ne netko drugi. Ako nije sposobna, neka ode. Sto je jaca ekonomija, vise zaposlenih, veca potrosnja, mozes plasirati vise kredita.
Banke nisu pasivne, one imaju kredite i otprije, ali posao je oslabio-osim s drzavom. Ciklus koji vodi do bankrota i stalno povecavanje poreza unistiti ce sve.
Sto se tice baltickih zemalja, bi li itko ulagao da su porezi ovakvi kao kod nas? Imamo mi i Austriju, Njemacku, pa nitko ne ulaze sada. Itekako izvan okvira rasta, gledaj ease of doing business i economic freedom, pa vidi gdje su te zemlje, a gdje mi. Administracija je samo dio price. Ova ekonomija je gotovo potpuno unistena, industrije vise nema, niti ima otkuda dolaziti rast. Privlacni za ulaganje nismo, pa slijedi dugorocna agonija.
Cinjenica je da te zemlje imaju oporavak, rast zapsolenosti, unutarnje potrosnje itd. Pitanje je zasto.
Ako tebi rast uopce nije bitan, onda reci, zasto postajemo zemlaj ekstremnih siromaka? Zasto sve vise zaostajemo za zemljama ispred kojih smo bili prije? Rast je itekako bitan, ali moze doci jedino kao rezultat necega. U drzavi javnog sektora sigurno nema od cega. Vec godinama smo najlosiji po trendovima, od tranzcijskih zemalja. Ne samo baltickih. To govori da je tu nesto krivo.
Čovjek ne da nije u pravu već je apsolutno u krivu…
Pravo pitanje je kako je uopće moguće da postoji business koji sebi može priuštiti da ne radi posao koji ga definira a da zarađuje…
Kako si banke mogu priuštiti da zarađuju ako su pasivne?
Imate li gdine razer odgovor na to pitanje…
Ja imam…iz poreza…ukini poreze banke neće zaraditi niti kune
Da im nije tržišta obveznica( u kojem lobiranjem ne daju nikome niti prismrditi a tu su potpuno nepotreban posrednik) i da im centralna banka(navodno narodna jer je izmišljena zakonom a ne nekakvom tržišnom potrebom) ne daje jeftini novac koji kasnije plasiraju skupo i građanima i državi i poduzećima
ne bi zaradili doslovno ništa
Kakav je to business u kojem zarađuješ a ne radiš ništa
Zbog čega ja kao građanin ove države njima garantiram depozite,čemu garancije na njihove plasmane…
Zbog čega mi kao društvo imamo interes očuvati stabilnost ovog sustava ako on ne može napraviti ništa…tko mene pita ako mi je rizično ulagati
Ovaj business je genijalan…ko u vicu o Crnogorcu…koji bi volio biti zmija..leži a iđe…
A za baltičke zemlje nemoj pričati ako ništa ne znaš…
Oni su srezali potrošnju tako da su se riješili Rusa iz administracije…
I tko ti garantira da su sada vlasnici tog gospodarskog rasta…
Tamo ulažu skandinavkse zemlje koje su im nekakve vrste patrona.
Ako ćeš promatrati ekonomiju samo na osnovu rasta nećeš puno spoznati
Uključite se u raspravu