U ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliznula sa 4,9 posto, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 3,7 posto, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7 posto.

To predstavlja znatno usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,9 posto. Inflacija od 3,7 posto najniža je od travnja prošle godine, kada je iznosila 2,6 posto.

Slabljenje inflacije u skladu je s očekivanjima. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u ožujku potrošačke cijene porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 3,5 do 3,8 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija je lani postupno rasla, da bi se od kolovoza prošle godine probila iznad razine od 4 posto.

U siječnju ove godine inflacija je dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od listopada 2008. godine, da bi potom pala dva mjeseca zaredom.

„Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina u svibnju te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Nadalje, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 2,5 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,3 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U ožujku su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,4, dok su cijene usluga ostale nepromijenjene.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u ožujku su, u odnosu na veljaču, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 7,1 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila, ojačale 0,6 posto.

Cijene rekreacije i kulture porasle su na mjesečnoj razini 0,3 posto, a s rastom od 0,2 posto slijedile su cijene zdravstva.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 0,1 posto, kao i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te cijene ostalih dobara i usluga.

S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća, pale su za 0,5 posto, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja oslabile za 0,3 posto.

Cijene komunikacija, obrazovanja i ugostiteljskih usluga ostale su, pak, nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Inflatorne pritiske ublažava slaba domaća potražnja

Na godišnjoj su razini najviše, 11,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

„Tomu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7 posto godišnje, posebno električne energije, 19,8 posto, i plina, 21,3 posto, čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu, cijene zagrijavanja stana su više za 17 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

S rastom od 8,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,5 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 2,7 posto, a slijede cijene ostalih dobara i usluga, s rastom od 2,3 posto, te rekreacije i kulture, s rastom od 2,1 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su u ožujku, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 1,4 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću porasle 1,2, a obrazovanja 0,4 posto.

S druge strane, najviše su, 4,8 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 0,3 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 0,1 posto.

„U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu ove godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.