ICT je prva od deset budućih hrvatskih strateških industrija i Vlada već radi na pripremi strategije za tu industriju, najavio je na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) o e-poslovanju kao prilici za gospodarstvo Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište. Dodao je da su sada u procesu izrade analize ICT industrije u Hrvatskoj."ICT će biti jedna od deset hrvatskih strateških industrija zbog potencijala rasta, broja ljudi koje zapošljava i mogućnosti da zaposli mladi visokoobrazovani kadar", kaže Kružić te dodaje da zbog svega toga Hrvatska ICT vidi kao svoju budućnost.

Okretanje izvozu
Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku, istaknuo je da je država pojedinačno najveći kupac ICT robe i usluga. Uvjeren je, kaže, da će tako ostati još neko vrijeme, dok se hrvatski ICT snažnije ne okrene izvozu. "Nadam se da će se hrvatski ICT što prije snažnije okrenuti izvozu", istaknuo je.Boris Žitnik, direktor agencije IDC Adriatics, navodi da je lani izvoz IT usluga iz Hrvatske porastao 22 posto, na 440 milijuna kuna. Usto, Hrvatska, prema podacima udruge softverskih izvoznika CISEx, godišnje izvozi računalnih programa u vrijednosti oko milijardu kuna i uz stope rasta od oko 25 posto.Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija i član CISEx-a, kaže da članovi te softverske udruge gotovo uopće ne posluju s državom već sav prihod ostvaruju od izvoza."Ne samo da mi svoje prihode ne ostvarujemo od države, već dio tog prihoda softverski izvoznici kroz doprinose i poreze te, najvažnije, zapošljavanje dajemo državi. Zato smatramo da bi država kao stratešku industriju zapravo trebala definirati softversku proizvodnju", objasnio je Oreščanin te dodao da bi im tako pomogla da ispune plan o tome da u nekoliko godina kroz softverski izvoz otvore 10.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj.Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe, koja je najveća softverska tvrtka u Hrvatskoj i jedan od najvećih izvoznika softvera, kaže da se veliki poslovi izvoza softvera ne mogu raditi bez lokalnih referenci i tu je uloga države vrlo značajna. No, ne slaže se da bi država trebala prema ICT-u krenuti s poticajima.

Protiv poticaja
"U Hrvatskoj su poticaji postali industrija za sebe. Tako uvozimo pastrve iz BiH, jer nose četiri kune poticaja po kilogramu ili dajemo poticaje po hektrima, a ne po kilogramu kod nas proizvedene pšenice. Poticali smo i brodogradnju. Zapravo, sve što smo poticali je propalo, pa je bolje da država ne potiče ICT, već da otvori prilike za rast i razvoj", kaže Mandić.Adrian Ježina, član Uprave Vipneta, smatra da je država mogla pri izradi plana o plasmanu novih udžbenika odrediti da do 2015. godine želi da 20 posto udžbenika bude u e-obliku. "Tako bi potaknula ICT tvrtke da stvaraju nove proizvode, a nakladnike da zapošljavaju", zaključuje Ježina.

Nisam za poticaje u ICT industriji. sve što je država poticala propalo je 
Ante Mandić, IN2 grupa

Zbog zapošljavanja i potencijala rasta ICT je strateška industrija 
Vedran Kružić, ministarstvo gosp.