Zaštitare ne brinu toliko stranci, koliko domaća nelojalna konkurencija

Autor: Ante Pavić , 04. travanj 2013. u 20:46
Ilustracija: Davor Puklavec/PIXSELL

Kriterij najniže cijene pri javnim natječajima, kao i niske zaštitarske plaće posljedice su nelojalne konkurencije među zaštitarskim tvrtkama.

Zaštitarske tvrtke iz Europske unije koje imaju matično odobrenje u svojim zemljama neće morati tražiti dozvolu za rad u Hrvatskoj nakon njezinog ulaska u EU, no morat će raditi prema domaćem zakonodavstvu jer na zajedničkom europskom prostoru za sada ne postoje jedinstvena pravila koje reguliraju privatne zaštitare.

Zaštitarske tvrtke u Hrvatskoj, kako se moglo čuti na Šestoj konferenciji o koorporativnoj sigurnosti 2013' u organizaciji časopisa Lider i MBOS-a, ne brine toliko dolazak inozemne konkurencije nakon ulaska u EU (jer je švedski zaštitarski div Securitas već ušao na domaće tržište), koliko ih zabrinjava nelojalna konkurencija u Hrvatskoj i pravila javne nabave koje im ruše cijene pa su satjerani na rub opstanka. Zaštitarska industrija u Hrvatskoj je do prije nekoliko godina rasla 10 do 20 posto na godišnjoj razini, dok sada raste tek 0,1 posto. Osim toga, bojazan da će zaštitari iz zemalja EU s jeftinijom radnom snagom rušiti ionako premale zaštitarske plaće ne bi se trebale obistiniti.  Neven Martić, direktor AKD zaštite objašnjava da zaštitari iz njegove tvrtke pri prijevozu novca često odlaze u Austriju. Čim prijeđu granicu, njihova satnica ne smije biti manja od minimalne austrijske. Na taj način svaka država štiti nelojalnu konkurenciju i štiti plaće koje su u domaćoj zaštitarskoj industriji pale ispod minimuma zbog čega trpi edukacija i kvaliteta kadra. Prosječna zaštitarska plaća danas iznosi 2.900 kuna. «Raskidom granskog kolektivnog ugovora urušila se cijena rada pa neke tvrtke plaćaju i ispod tog minimuma zbog čega se mnogi ne mogu slobodno natjecati na tržištu», kaže Marić.

Ante Perčin direktor sektora zaštite Sokol Marića ne vidi na  koji način postići bolju educiranost zaštitara ako je njegov dohodak pao ispod minimalne plaće. «Na kraju ćemo svi biti sretni što je čovjek odlučio ostati raditi kod nas», kazao je Perčin. Zaštitare osim srozavanja plaća, brinu i kriteriji u javnim nabavama prema kojima kompanije u odabiru zaštitarske tvrtke preko natječaja biraju one s najjeftinijom ponudom, što dovodi do rušenja cijena, a zbog čega ne čudi i pad plaća. «Trebalo bi ići na najbolju vrijednost, a ne najjeftiniju cijenu, što je uostalom preporučila i Europska komisija 1999. godine u Berlinu», naglasio je Martić. Brine ga što je državna tvrtka Fina GS ovih dana najavila da na tržište izlazi s tržišnom cijenom  kojom je nemoguće isplatiti čak i plaće. Perčin je šokiran što se dan danas raspravlja  o elementarnim kriterijima koji ne bi trebali biti upitni. «Bolna točka domaće zaštitarske industrije je nekoliko sivih područja. Meni je nevjerojatno da se mi i dalje moramo baviti s pitanjem rada nelicenciranih zaštitara. To na žalost još nije riješeno pa se uza sve ove velike egzistencijalne probleme još i time moramo baviti», rezignirano je kazao Perčin.   

Damir Funčić, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, koji je udjel u bivšoj Protecti nedavno prodao Securitasu, uvjerava da druga najveća zaštitarska tvrtka u Europi postavlja visoke standarde i da joj nije cilj rušenje tržišta. "Budući da je u pitanju kompanija iz Švedske koja je socijalno osjetljiva, traži da zaposlenici imaju bolje plaće, ali ih s druge strane zanima i profit pa su zainteresirani da se tržište ne ruši dampinškim cijenama", kazao je Funčić.

Komentirajte prvi

New Report

Close