Do kraja prošle godine prestalo je raditi više od 17.500 obrtnika, a njihovi će se vlasnici naći na sto muka čim počne primjena novoga Zakona o naplati poreznog duga građana, koji je u četvrtak upućen u saborsku proceduru.
Najviše ih je pod pritiskom nelikvidnosti stavilo ključ u bravu. No, iako Vlada reklamira povoljne uvjete (država, primjerice, oprašta dosadašnje kamate te daje mogućnosti reprogama osnovog duga uz 4,5 posto kamate), i obrtnici i porezni stručnjaci već naslućuju probleme. Ključno je pitanje kako će rate otplaćivati svi oni kojima je biznis propao, i to navodno u većini slučajeva upravo zbog toga jer nisu mogli naplatiti tražbine od poslovnih partnera. A među njima je i 33.600 tvrtki koje su izbrisane iz sudskoga registra, pa su tako nestali i njihovi dugovi. S druge strane, tvrde aktivni obrtnici, sa zakašnjenjem i od pola godine plaćaju im svoje račune partneri iz javnog sektora.
Nezadovoljni u HOK-u
U HOK-u potvrđuju da se ne mogu isključiti određene dvojbe u primjeni Zakona. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kaže da su dvojbe moguće zbog dviju stvari: zastarjelih dugova i pitanja kako će se vraćati veliki anuiteti. "Nikada dosad država nije sanirala obrtnike, a vidimo da se dugovi opraštaju tvrtkama koje su izbrisane iz registra. One su napravile dugove obrtnicima!", upozorava Ranogajec.Novi zakon u fokus stavlja raskorak između današnjih prihoda propalih obrtnika i iznosa poreznih rata, koji su astronomski kod najvećih obrtnika dužnika. Gruba računica izvedena na osnovi broja insolventnih obrtnika koji su na kraju prosinca 2012. bili svrstani u najveće dužnike, zbog duga većeg od pola milijuna i milijun kuna, pokazuje da je oko dvije i pol tisuće vlasnika propalih obrta u gabuli. Na njih se odnosi gotovo 60 posto ukupna iznosa od oko 7,5 milijardi kuna duga, zbog kojega je 32 tisuće obrtnika bilo u blokadi na kraju 2012. Najkritičnijih je, čini se, oko 1,1 tisuću propalih obrtnika. Oni duguju blizu 3,5 milijardi kuna. U slučaju, primjerice, da toliko duguju tijelima javne vlasti, sudeći prema zakonskoj mogućnostima reprograma, prosječna mjesečna rata tijekom 60 mjeseci otplate iznosila bi 50-ak tisuća kuna. Za takve slučajeve, ako nemaju nove izvore zarade, trebali bi namaknuti novac prodajom imovine, kažu porezni stručnjaci Vlado Brkanić i Kristijan Cinotti.
'Najbolje da emigriraju'
Ne može se isključiti ni da će ovim zakonom Vlada na neki način pustiti duha iz boce u vidu pritiska na rast sive ekonomije jer, kažu, opet može procvjetati rad na crno. Ironizirajući situaciju, Brkanić navodi da je problem tako velik da bi mnogim propalim obrtnicima najbolje bilo da emigriraju. "No, dugovi su tu, i trebat će riješiti ključno pitanje kako otplaćivati anuitete s obzirom na to da su aktivnosti prestale. Oko 75 posto bivših obrtnika neće moći prihvatiti ponuđenu mogućnost. Ako ne počnu rasprodavati imovinu, mogu ostaviti Poreznoj upravi da provede ovrhe. S obzirom na to da se ne može godinama živjeti pod blokadom, bilo bi korisno da država napokon donese zakon o osobnom bankrotu", kaže Brkanić. Cinotti sumnja da će onome tko nije mogao spasiti biznis od kojeg živi banka dati kredit. "Iako takvih slučajeva već ima, oni se odnose na manje dugove, poput kredita za porezne dugove do 100 tiusća kuna. No, poseban problem može nastati ako ponovno zbog rastućih blokada računa građana procvjeta rad na crno", kaže on.
Računaju na 85 mil. kuna
Porezna: Naplaćujemo i od izbrisanih tvrtki
U Poreznoj upravi tvrde da se državni proračun uz pomoć Fine i dalje naplaćuje od tvrtki koje su izbrisane iz registra. "Iako je velik broj tvrtki izbrisan iz registra, to ne znači i amnestiranje poduzetnika od svake odgovornosti. Porezna u suradnji s Finom prati izvršenje njihovih aktivnih osnova za plaćanje kada se pojavljuju kao ovrhovoditelji u postupku ovrhe na novčanim sredstvima", kažu iz Porezne uprave. U redoslijedu naplate iznos njihovih osnova za plaćanje iznosi 84,69 mil. kn. Taj se iznos tretira kao ostatak likvidacijske mase, pa će ga Fina uplatiti u prihode državnog proračuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pero je u pravu, sto se tice iznimnog poreznog opterecenja. Porezi idu u 2 smjera-prvo se uplati, a onda drzava pruza neku uslugu. Mi imamo ekstremno visoke poreze, koji jos rastu, pdv koji polagano raste, a vec je uzasno visok, poreze na placu koji sa socijalnim dodju i an 60%, dodatno zdravstveno, porez zdrav na penzije i jos milijun stvari. Cinjenica je da je Hrvatska uzasno opterecena porezima, pogotovo prema tranz zemljama, i zato nitko nece ulagati. Kad se sve zbroji, zavrti se u glavi, a jos 300 nameta…tek odlaze novi porezi.
Sve analize se slazu-porezno opterecenje je preveliko, i jos raste.
S druge strane, usluge koje drzava pruza na osnovu proeza su nikakve. Sudstvo niakkvo, naplata nula, skolstvo nikakvo, zdravstvo katastrofa itd. Jedino sto zivi na tim porezima je armija jaslicara i laznih penzionera, te “strateske subvencije”. Ostatak ekonomije se slama.
Ova porezna politika izravno uzrokuje nezaposlenost i koci investiranje.
Ovo nije uvodjenje reda, nego potpuni slom.
@Sasha76
Tocno je da SLinic ne naplacuje poreze zbog reda nego zbog prihoda valjda su to shvatila i djeca u vrticu jer kad netko inzistira na redu onda na tome inzistira u svim segmentima i prema svima.Ne boj se da ce SLinic ic uvodit reda medju svoje pajdase poput Vrhovnika, Jezica,Stroka i slicnih. On ce red, strahovladu, treniranje strogoce, kao i ostatak ove “hrvatske” Vlade, provodit na narodu ne zato sto je on nekakav heroj i ima muda vec zato sto ima politicku moc i zastitu. Ali padne i ta zastita jednog dana i onda shvatis da se ne radi o nikakvom heroju vec o isfrustriranom ljudskom jadu. Pored toga kad covjek nema sirinu shvacanja onda on jednostavno ne vidi da je porezno opterecenje doseglo granicu kada porezni prihodi padaju,a time je i njegov glavni cilj tj. punjenje proracuna ( rupe bez dna) totalni promasaj i neuspjeh. To u konacnici dovodi do potpunog sloma, inflacije, nelikvidnosti, nezaposlenosti…Kad pametan covjek vidi da nesto ne daje rezultate onda odustaje od toga i pokusava naci neka druga rjesenja, no ne i nas Bogom dani super Linic. Samo b-udala moze ocekivat da ce ponavljajuci istu stvar vise puta doci do drugacijeg rezultata.
Sto se mene tice eto kad vec zelis znat ja ne spekuliram zbog prihoda. Imam prihode da ne moram o nicemu razmisljat nego se moje spekuliranje svodi na adrenalin/kocku i to uzbudjenje mi stvara osjecaj ugode. U konacnici mi cak nije toliko bitno da li zaradjujem ili gubim bitno mi je da ono stanje neizvjesnosti traje sto duze. Meni Linic sa svojim izumima dolazi ko suza na oko vjerovao ti meni ili ne.
Frankiel
Linić sigurno ne naplaćuje poreze zbog reda nego zbog prihoda, a ti sigurno ne špekuliraš zbog nereda nego isto zbog prihoda. Kako god okreneš, na pravom putu niste ni jedan ni drugi.
DevetDoPet
Razumijem Linićevu namjeru, ali najlakše je trenirati strogoću. Zato sam i naveo redoslijed kojim treba krenuti. Država treba uvesti reda, ali pri tom mora krenuti od sebe i mora sebe srediti i smanjiti. Umjesto toga, ova vlast radi upravo suprotno. Prvo je povećala porezno opterećenje i onda je još odabrala da red prvo uvodi kod drugih. I sve to samo iz jednog jedinog razloga – jer joj je tako lakše.
Uvijek se lakše baviti drugima nego samim sobom, ali to je uglavnom uzaludan posao. Nevjerojatno je i neoprostivo da Linić ima obraza prozivati poduzetnike za krizu!? Država treba prvenstveno prestati biti maćeha privatnom sektoru i mi ćemo tada vrlo brzo krenuti prema naprijed.
Mi još nismo prešli ni 20% puta tranzicije, a već zamjenom teza za sve problem rado okrivljujemo kapitalizam. Tranzicijski problemi su posljedica socijalizma, a ne kapitalizma. Mi trenutno imamo “worst of” socijalizma i kapitalizma samo iz razloga jer se država bori da ostane u paralelnom svemiru socijalizma umjesto da stvara reda u privatnom sektoru koji se bez tog reda razvija na divlje.
Kao da u Austriji i Skandinaviji već ne postoji kapitalizam iz kojeg možemo učiti. Ne, mi moramo uvijek i iznova neku svoju toplu vodu izmišljati.
Uključite se u raspravu