Od ukupno 10 milijardi eura pomoći koliko će Cipar dobiti, devet milijardi daju članice eurozone, a milijardu Međunarodni monetarni fond. Kako piše blog openeurope, Cipar bi pomoć od članica eurozone mogao dobiti kroz Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). A da bi je dobio, parlamenti 16 država to moraju odobriti.

Najviše sudjeluje, naravno, Njemačka koja u europskom kriznom fondu ima udio od 27,14 posto, što znači da će Cipru dati 2,44 milijarde eura. Ono što je najzanimljivije, tri države koje još jedine imaju više od deset posto udjela u fondu – Francuska, Italija i Španjolska, zajedno će Cipru proslijediti 4,51 milijardu eura. Francuzi bi dali 1,83 milijuna (20,38 posto udjela u fondu), udio Italije je 1,61 milijarda, a Grčke 1,07 milijarde eura. Dakle, pola od ukupnog iznosa koji će Cipru dati članice eurozone, dvije su u već godinama u velikim problemima (Italija i Grčka), dok Francuska se već neko vrijeme pokušava dovesti u red.

Čekaju se parlamenti

Uvjeti spašavanja Cipra nisu javno objavljeni jer ih vlade država članica eurozone još uvijek nisu usvojile.Prema izjavama glasnogovornika Europske komisije Oliviera Baillyja ministri financija bi idućega tjedna na neformalnom sastanku u Dublinu trebali dati svoje mišljenje. Nakon što daju svoj blagoslov, parlamenti država članica moraju odobriti predloženi plan. Ako do kraja mjeseca svi daju "zeleno svjetlo", primjerice njemački Bundestag o tome bi mogao glasovati 15. travnja, Cipar bi prvu ratu pomoći mogao dobiti u svibnju, piše New York Times. Prema informacijama koje je u srijedu objavio Wall Street Jorunal, zajam koji bi Cipar dobio imao bi kamatnu stopu od 2,5 posto. Poček na otplatu kredita bio bi deset godina, nakon čega će da vraćati idućih 12. Dakle, Cipar bi rate počeo plaćati 2023. godine, a cijeli kredit vratio bi 2035..

Uz to, Cipar mora napraviti rezove i štedjeti. Spominje se 4,5 posto do 2018. godine koji bi trebao rezultirati da sa sadašnjeg deficita od 2,4 posto dođe na suficit od četiri posto. Cipar je obećao, piše WSJ, da će ti rezovi i povećanje poreza iznositi oko deset posto 17 milijardi eura vrijednoga gospodarstva. Među ostalim mjerama spominje se i povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i smanjivanje troškova zdravstva. Nadalje u idućih pet godina država bi trebala prikupiti dodatnih 4,1 milijardu eura od privatizacija kompanija.

Prema Memorandumu o razumijevanju (Memorandum of understanding, MoU), kojeg je prvi objavio Reuters i smatra se da je gotovo identičan konačnim uvjetima spašavanja, ciparski BDP bi ove godine trebao pasti za oko osam posto, a u idućoj oko tri posto. Blog openeurope piše kako je realnije da ovogodišnji pad iznosi bliže deset posto, a iduće oko pet, ako ne bude još i lošije stanje. To ponajprije ovisi o tome, piše blog, koliko dugo će trajati ograničenja kapitala."Cipar čekaju značajni izazovi. Europska komisija i MMF podupiru Cipar i građane tog otoka kako bi im pomogli vratiti fiskalnu stabilnost, fiskalnu održivost i rast", zajednička je izjava povjerenika EU za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehna i čelnice MMF-a Christine Lagarde.

Tone dublje u recesiju

Nakon dva pokušaja postizanja dogovora u ožujku, što je gotovo rezultiralo izlaskom Cipra iz monetarne unije, ta je otočka država sada suočena s brojnim preprekama.Kako bi osigurao pomoć, Cipar je pristao ugasiti drugu banku po veličini, a najveću temeljito restrukturirati. Zbog toga je postao prva država koja je tijekom trogodišnje finacijske krize u kojoj će štediše zapravo sudjelovati u spašavanju države. Tako će vrlo vjerojatno čak 80 posto neosiguranih depozita u Laiki banci nestati, dok će gubici štediša u Bank of Cyprus iznositi oko 60 posto.Uz ograničenja kapitala koja se provode na Cipru i zatvaranje Laiki banke, to bi gospodarstvo zbog toga ove godine moglo imati dvoznamenkasti pad, smatraju ekonomisti.Tamošnji političari kažu da će zbog svega toga, ciparsko gospodarstvo potonuti u još dublju recesiju, što bi se moglo odraziti i na Grčku koja je već šest godina u recesiji.