Na stol ministra Gordana Marasa stigao je prijedlog koji bi mogao okončati višemjesečni sukob s fondovima rizičnog kapitala.
Najveći privatni ulagač u Alternative private equity iz Češke, predložio je ministru model po kojem bi pristao na niže naknade i mogućnost da ulagači mogu promijeniti društvo za upravljanje sa 50 posto plus jedan glas, no istodobno bi taj ulagač kao najveći pojedinačni investitor zadržao kontrolu obvezujući se na veća ulaganja od inicijalnog dogovora.U budućim investicijama češki ulagač sudjelovao bi, umjesto sa dosadašnjih 43 posto, s udjelom i do 60 posto tako da u konačnici na povjereničkom odboru ima kontrolni paket od 50% plus jedan glas.
Preglasavanje
Ministar Maras nedavno je po četvrti puta promijenio pravila igre za fondove rizičnog kapitala. Premda je namjera bila zauzdati izdašne naknade koje im je dala bivša vlast i konačno pokrenuti (pre)spora ulaganja, dojam je da ni sama Vlada ne zna što bi s fondovima rizičnog kapitala. Najprije je financijsko sudjelovanje države smanjeno s polovice na najviše četvrtinu ukupnih sredstava, a u najnovijoj rundi izmjena snižen je prag za odluku o promjeni društva za upravljanje fondom. U slučaju Alternativea država bi, pridruži li joj se u glasanju još jedan od mirovinskih fondova, mogla fond dati na upravljanje drugom društvu pri čemu najveći pojedinačni investitor u fond ne bi mogao utjecati na odluku.
Odluke na ledu
"Logično je da najveći ulagač želi imati kontrolu jer u suprotnom ne bi ni uložio novac. Ako smo mi problem, fondom će upravljati netko drugi, ali ne vidim zašto bi to bilo tako ako su naši prijedlozi za ulaganje u Centar i Vaba banku prihvaćeni na povjereničkom odborima, a zeleno svjetlo dala je i Hrvatska narodna banka", rekao je Tomislav Marinac iz Alternativea. U financijskim krugovima taj sukob Alternativea i ministra Marasa tumači se kao uvertira da se taj fond zaobiđe u procesu konsolidiranja manjih banaka. Alternative je krenuo u okrupnjavanje na platformi oko Centar i Vaba banke, a Vlada ta dva kreditora želi oplesti oko državne Croatia banke. U Alternativeu nisu htjeli komentirati takva nagađanja na tržištu. Rasplet tog sukoba trebao bi se znati uskoro. Sve ulagačke odluke još uvijek su na ledu, uključujući i potencijalno ulaganje u Dalekovod. Kad je financijski sektor u pitanju, plan je provesti dubinsko snimanje poslovanja Vaba banke i u njoj optimizirati procese kako bi se do kraja godine moglo zatražiti odobrenje regulatora za spajanje te dvije kreditne institucije.
Linićeva platforma
U međuvremenu kasni i paralelni projekt konsolidacije. Unatoč najavljenom roku da će se do travnja okrupniti sedam (pa sad šest) malih banaka, dosad su tek izabrani (bez javnog natječaja) prvi savjetnici, koordinatori projekta. To su bivši član Uprave Štedbanke Christijan Panjol Tuflija te Ratko Bajakić iz ICF-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Svuda je interface drzavnog i privatnog interesa vrlo upitan. FGS o i su Skegrina briljantna ideja kojom je svoj ptopali PE fond zakacio na drzavni proracun. Sansu je iskoristilo jos nekoliko krpelja a neki su i iz inozemstva. Istini za volju u HR ima jako malo suvislih firmi koje vrijede preko 20m Eura a da su dostupne za PE ulaganje. FGS-ovi i nisu imali namjeru ulagati tako da njihova neaktivnost ne cudi. PE fondovi su potrebni u ekonomiji no sigurno ne ovako stetno drfinirani
Neka česi, privatni investitor bilo koje nacionalnosti ulažu svoj kapital gdje hoće, ali neka i za to snose rizik. Ne može se ulaziti u aranžman sa novcem poreznih obveznika i za koju kunu, euro ili dolar uloženog više, diktirati strategija i smjer ulaganja!
Da li je u nacionalnom interesu, interesu poreznih obveznika pitanje okrupnjavanja malih banaka? Da li je u nacionalnom interesu, interesu poreznih obveznika okrupnjavanje malih banaka oko CENTAR BANKE( čitaj: VABA-e) ili okrupnjavanje oko CROATIA BANKE???!!! Mogu li okrupnjene banke pokrenuti investicije, kredite i rast gospodarstva?!
Zašto napr. Rizični kapital kao investicijsku nišu nije pronašao ništa drugo do banke??? Zar se u Hrvatskoj još uvijek isplati investirati samo i isključivo u banke???
Uključite se u raspravu