Bruxellski pregovori Prištine i Beograda okončani su neuspjehom, a hoće li se pomaknuti s mrtve točke ovisi o procjeni vlasti u Beogradu koliko gube svojom nepopustljivošću.

Za Srbiju je normalizacija odnosa s Prištinom povezana s njezinom težnjom da u lipnju dobije datum za početak pregovora o integraciji u EU.  Kako je propašću posljednje runde pregovora višegodišnja politika Beograda "i Kosovo i EU" definitivno pretrpjela poraz pred vlastima je zapravo ostao izbor hoće li ostati bez oba cilja ili će odabrati put prema Bruxellesu po cijenu odricanja od Kosova. Sadašnja vladajuća garnitura dobila je povjerenje biračkog tijela temeljem obećanja da će izvesti državu iz slijepe ulice u kojoj se našla. Zato neuspješni pregovori mogu imati višestruke političke i ekonomske posljedice. Nedobivanje datuma, a što je posve izvjesno nakon epiloga osme runde pregovora, moglo bi dovesti do održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, jer vlada nije uspjela otkloniti ključnu zapreku prema putu u EU. Njezina zaokupljenost rješavanjem kosovskog pitanja negativno se odrazila na ekonomiju zemlje, jer su reformski potezi u gospodarstvu stavljeni u drugi plan.

Cijena toga je rast stope nezaposlenosti koja se  približava stopi od rekordnih 30 posto. Životni standard strmoglavo pada, a raste nezadovoljstvo stanovništva i neizvjesno je koliko će još trpjeti sve težu situaciju. Nedobivanje datuma odlaže za najmanje godinu dana srpski put prema integraciji u društvu europskih država s kojima Beograd ima najrazvijenije ekonomske odnose, jer se na tržištu EU plasira 55 posto srpskog izvoza. Povećanje izvoza predstavlja jedini spas za domaću ekonomiju, jer samo preko njega moguće je izbjeći dužničko ropstvo koje se nadvilo nad zemljom. Zaduženost zemlje dosegla je 85 posto BDP-a, što je dvostruko više od od zakonom dopuštene granice. Gospodarski rast ovisi o stranim ulaganjima, jer domaće gopodarstvo nema kapitala. Zato postoji utemeljen strah da će se usporeni put prema EU negativno odraziti na priljev novih investicija, koje su već lani presahnule zbog sporih reformi u gospodarstvu. Iako u Srbiji raste broj euroskeptika potencijalan zaokret prema Moskvi u širokoj javnosti  i u ekonomskim krugovima ima još slabiju podršku.