Srpski ministar gospodarstva Mlađan Dinkić vratio se iz Abu Dhabija s dva potpisana ugovora u džepu, jednim kojim su precizirana ulaganja emiratske kompanije Al Dahra u poljoprivrednu djelatnost, a drugim se Srbiji daje kredit od 400 milijuna dolara iz Razvojnog fonda Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oba su ugovora „teška“ 800 milijuna dolara.
AL Dahra s uloženih 400 milijuna dolara stječe 80 posto vlasništva u osam poljoprivrednih kombinata, s time da će se dvije trećine spomenutog iznosa utrošiti na izgradnju sustava za navodnjavanje.
Prema Dinkićevim riječima primjena ugovora počinje ubrzo tako da će Al Dahra sudjelovati već u ovogodišnjoj sjetvi na više od deset tisuća hektara, koji se nalaze u zapuštenom stanju, jer su se kombinati, zbog neuspjele privatizacije, našli pred stječajem.
Ambicija – da Srbija postane najveći proizvođač hrane u regiji
Dolazak Al Dahre i dobiveni kredit ubrzat će razvoj poljoprivrede, kojoj se pridaje izuzetno značenje, jer domaće vlasti imaju ambiciju da Srbija postane najveći proizvođač hrane u regiji. I dosad je poljoprivreda bila jedna od rijetkih djelatnosti koja je ostvarivala suficit u robnoj razmjeni Srbije s inozemstvom. Pozitivan saldo iznosio je više od milijardu dolara. Sada joj liderstvo u izvozu ugrožava automobilska industrija, koja je od početka godine izbila na prvo mjesto u pogledu ostvarenog dvomjesečnog izvoza vrijednog više od 300 milijuna eura.
A gdje su inžinjeri?
Sklopljeni ugovori predstavljaju uvod u najavljena velika ulaganja UAE u Srbiju. U tijeku su pregovori s kompanijom Mubadala o izgradnji tvornice za proizvodnju čipova. Realizacija toga projekta, procjenjenoga na četiri milijarde eura, ovisi o tome hoće li Srbija imati tisuću inženjera koji bi radili u toj tvornici. Mnogi su već otišli u inozemstvo i sada ih treba privoljeti da se vrate natrag. U beogradskom Elektrotehničkom fakultetu tvrde kako će kadrovsko pitanje biti rješeno, a Niš, svojedobni srpski grad elektronike, nudi napuštene tvorničke prostore u kojima bi se odvijala proizvodnja.
Etihada spremna obnoviti Jat-ovu flotu
Mubadala je zainteresirana ući i u strateško partnerstvo s Jat tehnikom sa ciljem da se u Beogradu otvori regionalno središte za popravak zrakoplova. Mubadala ih ima već dva. Jedan se nalazi u Švicarskoj, a drugi u Abu Dhabiju.
Prema riječima ministra Dinkića na vidiku je dogovor s emiratskom zračnom kompanijom Etihadom prema kojemu bi ona ušla u strateško partnerstvo s Jat airwaysom, s kojim vlada godinama ne zna što učiniti. Etihada je spremna prihvatiti Jat samo pod uvjetom da srpska kompanija bude „očišćena“ od gubitaka koji iznose 170 milijuna eura. Vlada je već donijela odluku da se taj dug prenese na porezne obveznike, jer bi se vraćao iz državnog proračuna.
Etihada predstavlja posljednju „slamku spasa“ za Jat, kojemu je flota toliko dotrajala da se sučelio s opasnošću održavanja redovitog letenja u vrijeme ljetnje turističke sezone. Pojedine turističke agencije su već objavile kako im je Jat otkazao letove.
Etihada je spremna obnoviti Jat-ovu flotu s novim zrakoplovima i time steći 49 posto vlasničkog udjela u srpskoj kompaniji. Suradnja bi se najviše odnosila na organiziranju prekoocenskih letova prema SAD-u i Australiji s time da bi se preko Beograda putovalo na američki, a iz Dubaia na australijski kontinent. Do 1. lipnja Jat bi imao na raspolaganju šest novih zrakoplova, što bi udvostručilo njegovu sadašnju flotu, jer preostale zrakoplove ni generalni remeonti više ne mogu osposobiti za sigurne letove. Etihada već ima vlasništvo u dvije iznozemne kompanije, a preko Jat-a bi proširila djelatnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.‘Linić nas nije morao ponovo zadužiti’
‘Odgovorno tvrdim da nama to zaduživanje uopće nije potrebno.
Pobogu, mi imamo devizne rezerve od 11 milijardi eura.
Pazite dobro, te rezerve držimo u inozemstvu, što je inače i obveza, te na njih ubiremo prinos od samo 0,5 posto.
U isto vrijeme uzimamo 1,5 milijardi dolara zajma na koji plaćamo kamatu od gotovo šest posto.
Nije teško izračunati da našim novcima jeftino financiramo druge, a skupo se zadužujemo.
Konkretno, na 1,5 milijuna dolara godišnje plaćamo 90 milijuna kamata, a za istu svotu u deviznim rezervama ubiremo 7,5 milijuna dolara’, komentar je Ivana Lovrinović, profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na novo zaduženje u SAD-u
Na pitanje bi li se građani na referendumu trebali izjašnjavati o zaduživanjima, kako se to u posljednje vrijeme spominje u javnosti, Lovrinović odgovara da bi se o svakom novom zaduživanju, ako ništa, morala povesti rasprava na Saboru.
‘Zašto se kod nas to ovako radi, morate pitati Vladu.
Morate je pitati zašto se ovako ponaša Hrvatska narodna banka.
Već godinama ne emitira novac domaćem gospodarstvu, već se zadužujemo u inozemstvu. Uz ovakvu restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku mi ne možemo izaći iz recesije’, rekao je Lovrinović za Slobodnu Dalmaciju.
Možda bi i naši nekoga privukli, ali prvo moraju naučiti engleski.
kada bi barem ovaj članak i komentare pročitali naši vrli nesposobnjakovići koji bi trebali biti sposobni…..već bi to bio napredak
Da, baš je i meni odmah pao na pamet Katar i ovi naši nesposobnjaci. Koje su to prevare od ministara i ostele ekipe, to nije normalno. Ništa nisu u stanju napravit i dogovoriti, samo prodaju maglu.
Uključite se u raspravu