Izgledi hrvatskog rasta strukturalno su slabi, a rebalans je u tom smislu dvosjekli mač, ocjene su analitičara ruskog VTB Capitala u posljednjem osvrtu o Hrvatskoj. Uz visoke plaće, porezni klin na rad, ali i razinu drugih poreza, na listi prepreka rastu ističu slabe pokazatelje ‘lakoće’ uvjeta poslovanja (Doing Business), početni negativni utjecaj pristupanja EU, nastavak razduživanja gospodarstva te neriješen problem nelikvidnosti. Uz ulagački ne baš poticajnu situaciju u privatnom sektoru, Vladino oslanjanje na investicije u javnom sektoru drže razumljivim, no utoliko rezovi koji se mahom svode na investicije konsolidiranih državnih tvrtki (Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta) dodatno slabe kratkoročni izgledi rasta.

Vladin kabinet je rebalansom priznao da je i ove godine proračunske ciljeve projicirao preagresivno, ističe se uz ocjenu kako je rebalans ipak u prvom redu formalnost za kojom se posegnulo zbog zahtjeva tržišta i agencija zabrinutih rastućom financijskom polugom, kao i izravne preporuke MMF-a da se deficit svede u okvire 3,5 posto BDP-a. Analitičari VTB-a, međutim, za Hrvatsku zasad ne vide problem financiranja. Ističu uglavnom stabilan tekući račun bilance plaćanja i priljev eura u sektoru turizma, ali i podršku koju predstavlja drugi mirovinski stup, koja je veća nego kod većine drugih u regiji. Čak i kad bi inotržišta hipotetski ostala izvan dosega, u VTB-u drže da bi Hrvatska nekoliko godina svoje potrebe mogla financirati na domaćem tržištu. Uz to, za razliku od nekih drugih zemalja s BB ocjenama rejtinga, kod Hrvatske mogućim drže tek postupno pogoršanje kreditnog profila.