Budućnost je u informacijskoj i telekomunikacijskoj industriji, zaključak je rasprave održane na okrugom stolu „Hrvatska 2020: Što su naši aduti u digitalnom društvu?", u organizaciji Poslovnog dnevnika. 

Hrvoje Prpić, investitor i član Udruge hrvatskih poslovnih anđela Crane, vjeruje da će do 2020. doći do velikog raslojavanja društva u kojem će najbolje proći svi koji se bave ICT-jem.

Slaže se i Hrvoje Bujas, suosnivač Crnog jaja i tražilice GoHome te član udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, koji je istaknuo da Hrvatska itekako ima što ponuditi u web biznisu te da je to budućnost. Kako je naveo, tržište je to koje je izuzetno naraslo prošlih godina, a potencijal postoji za dodatno otvaranje pet do deset tisuća tvrtki u sljedećih nekoliko godina, što je realno, istaknuo je, jer startup može pokrenuti i student. „Prije dvije godine nitko nije znao riječi poput startupa ili 'pitcha', to je – kazao je – tada bilo 'špansko selo', a danas su te riječi dio svakodnevnice. "Za startup je dovoljno imati ideju, odnosno projekt i kompjuter, bez da je potrebna početna investicija“, istaknuo je.

Po Prpiću, do 2020. doći će do velikog raslojavanja društva, u kojem će mnogi ostati bez posla zbog napretka tehnologije. Ono što Prpić ističe kao veliki problem je činjenica da tek mali broj studenata u Hrvatskoj vidi jasno kamo nas tehnologija vodi, što svakako nije dobro. Jednako kao i većina ostalih sugovornika, ističe sljedeće: „Najbolje je da nas država ne dira“. "U ovih 20 godina nisam vidio pomoć političara. Često mi se čini da je važnije biti član stranke nego biti stručnjak“, rekao je.

Ogorčen ponašanjem države te njenom inertnošću je i Hrvoje Bujas koji je usred rasprave ustvrdio da mu je žao što svoju ideju nije kapitalizirao u Americi, gdje bi danas vjerojatno bio milijarder. Posebno je istaknuo prevelike poreze i „more“ parafiskalnih nameta koji guše poduzetnike. Ovoj primjedbi usprotivio se Prpić, ustvrdivši da Hrvatska ima daleko manje poreze od razvijenih zapadnih zemalja, no kako je naveo, mi imamo 'čudne poreze' koji najviše opterećuju srednji sloj društva.

Kao dodatni problem poreznog sustava, Boris Drilo, operativni direktor strategije u HT-u istaknuo je nedostatak kontinuiteta poreznog sustava koji se mijenja sa svakom promjenom vlasti, što također utječe na lošu konkurentnost zemlje. "Siguran sam da bi poduzetnici koji su uspjeli u Hrvatskoj, uspjeli i bilo gdje u svijetu", zaključio je.

Sven Marušić, osnivač IT tvrtke InfoCumulus istaknuo je pak preveliku monopoliziranost našeg tržišta. „Svega desetak tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje 95 posto dobiti, što je fundamentalni problem ovog društva, a regulatori su zakazali na svaki mogući način“, rekao je, istaknuvši da taj problem moramo riješiti.

Osnivaču i predsjedniku Uprave jedne od prvih startup tvrtki u Hrvatskoj (osnovane 2003.) Metroneta, Željku Lukaču, drago je što sugovornici smatraju da su startupovi budućnost, no kako kaže, „muka mi je od startupova“, s obzirom na iskustvo koje je prošao. Iako su prethodni sugovornici isticali da na državu nitko od poduzetnika ne može računati, Lukač je zaključio da u konačnici, bez njene pomoći nema blistave budućnosti“. „Bez temeljite promjene razmišljanja i okruženja ne vjerujem da će se nešto dobro dogodoti u Hrvatskoj. Moramo počistiti vlastitu kuću i početi razmišljati pozitivnije“, rekao je Lukač.

Niti Bujas nije optimist. Kako je istaknuo, do 2020. neće nam biti ništa bolje. „Bolje će biti samo onima koji su na vlasti. U Hrvatskoj je već 60 godina na vlasti elitistička forma 'ušupnika'. U Hrvatskoj izvrsnost nije uspjela jer se negativna selekcija prakticira već 60 godina“, kritičan je Bujas. Na primjedbu moderatorice da bi se u tom slučaju mogao uključiti u politiku, Bujas je zaključio da u konačnici možda i hoće, ali ne zbog sebe već zbog maloljetnog sina.