Na pragu ulaska u Europsku uniju, Hrvatska ima izgubljen investicijski rejting, lokalni izbori praktički su zaustavili reforme, a ministar Slavko Linić upravo je posudio 1,5 milijardu dolara u SAD-u. Ekonomisti ne dijele optimizam vladajućih; u najnovijoj prognozi Hypo banke očekuje se pad dva posto u ovoj godini, a iduća godina mogla bi donijeti prve znakove oporavka. O zaduženju, očekivanjima i zašto je opasan osjećaj lažne sigurnosti u koji se Vlada uljuljkala, razgovaramo s direktorom Ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvojem Stojićem.  

Država je izdala 1,5 milijardi dolara euroobveznice na američkom tržištu, kako ocjenjujete potražnju i uvjete izdanja?
Hrvatska je postigla relativno dobre uvjete s obzirom na talijansku političku neizvjesnost te ciparsku krizu, što nam zasigurno nije išlo naruku. Pozitivno je, međutim, to da ovaj put nije plaćena premija na novo izdanje.

Cijena izdanja bila bi još niža da nismo izgubili investicijski rejting. Što ako Vlada ne uspije popraviti rejting?
To znači da ćemo plaćati relativno višu cijenu (re)financiranja nego inače te da nećemo moći privući kvalitetne investitore u ostale važne projekte. U konačnici to smanjuje potencijalnu stopu rasta, jer kao što za tvrtke viša kamata znači smanjene mogućnosti za razvoj i investicije, isto vrijedi i za gospodarstvo.

Je li zastoj u fiskalnoj konsolidaciji najveći problem domaće ekonomije?
Problem cijelog društva je rizik prepuštanja osjećaju lažne sigurnosti, 'complacency' kako smo ga nazvali u Macroeconomic Outlooku. To je nada da će izdašna globalna likvidnost potrajati zauvijek i da će kapital biti jeftin i dostupan. U brojnim europskim ekonomijama, pa i u hrvatskoj, to je utjecalo na usporavanje mjera štednje, samo što je to kod nas nešto izraženije.

Približavaju se lokalni izbori, odustalo se od štednje, investicijski rejting izgubljen… No, ipak ste ostavili prognozu BDP-a od -2 posto?
Večina pretpostavki već je ugrađena u dosadašnju prognozu, danas su ponešto ojačali rizici oko tempa razduživanja privatnog sektora. Neizvjesne su predstečajne nagodbe i pooštrena regulacija banaka. Tek treba vidjeti kako će se implementirati mjere za ublažavanje uvjeta kreditiranja stanovništva jer ako budu provedene prema originalnoj zamisli (ograničenje kamatnih stopa na 5 posto za stambene kredite, op.a.) to će bankama smanjiti manevarski prostor za konkurentno poslovanje. 

Na temelju čega iduće godine očekujete rast?
U 2014. oprezno očekujemo 0,25 posto rasta, iako je to danas daleki rok za pouzdana predviđanja. Naša prognoza je ispod konsenzusa ekonomista, no uz postojeći oporavak SAD-a očekujemo oporavak eurozone u drugoj polovici godine. Taj bi s(p)retan splet okolnosti mogao i Hrvatskoj donijeti pozitivne impulse.

Uz očekivane pretpostavke da se smiri situacija u Italiji i na Cipru?
Da, ali i da se u Hrvatskoj dodatno poradi na poboljšanju poslovnu klimu.

Inflacija bi mogla biti dobra vijest za gospodarstvo. Na koji način?
Temeljna inflacija proizvođačkih cijene će pasti na razinu tik iznad one u eurozoni pa neće biti dodatni uteg na konkurentnost. Tako će našim proizvođačima manje rasti troškovi poslovanja nego li u nekim susjednim državama.  

Razduživanje banaka

Koliko je za rast problem razduživanje banaka?

Ono zasad nije problem jer mu je zaduživanje javnog sektora solidna protuteža pa i dalje očekujemo neto priljev kapitala. Ne vidimo problem u ovoj godini, a teško je reći što će se događati nakon toga. Ako se mjerama pozitivno utječe na poslovnu klimu i banke će pozitivno reagirati. No, ako se u recesijskim uvjetima smanji prostor za konkurentno poslovanje, smanjit će se motivacija za kreditnu aktivnost.