Potraživanja s osnove izgubljene zarade su povremena potraživanja koja nastaju i dospijevaju sukcesivno. Povremena potraživanja, prema članku 226. Zakona o obveznim odnosima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Nadalje, prema odredbi članka 227. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, pravo iz kojeg proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine.
Prema stavku 2. istoga članka kad zastari pravo iz kojega proistječu povremene tražbine, vjerovnik gubi pravo ne samo zahtijevati buduća povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije zastare. To znači da će u slučaju ako protekne pet godina od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja s osnove izgubljene zarade, zastariti i samo pravo iz kojeg prostiječe to potraživanje. U tom slučaju vjerovnik neće moći uspješno potraživati ni već dospjela davanja s osnove izgubljene zarade, a ni buduća takva davanja. U slučaju kad nije zastarilo samo pravo iz kojeg proistječu povremena davanja, pojedina tražbina povremenih davanja s osnove izgubljene zarade zastarjet će u roku tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Iznimka od pravila o zastari samog prava iz kojeg proistječu povremene tražbine, propisana je stavkom 3. članak 227. Zakona o obveznim odnosima. Prema toj odredbi ne može zastarjeti pravo na uzdržavanje, određeno zakonom.
Kontrola rada javnih bilježnika
Bio sam nazočan ostavinskoj raspravi koju je provodio javni bilježnik, kao povjerenik suda. Budući da nisam bio zadovoljan načinom vođenja rasprave, zanima me tko kontrolira rad javnog bilježnika u postupku i koja prava imam kao nasljednik?
Zakon o nasljeđivanju (u nastavku teksta: ZN) uveo je javne bilježnike u ostavinski postupak, i to kao povjerenike sudova. U skladu s odredbama Zakona o javnom bilježništvu (u nastavku teksta: ZJB) nadzor nad javnim bilježnicima provode predsjednici općinskih sudova na čijem području javni bilježnici djeluju, pa se stranke s primjedbama na rad javnog bilježnika mogu obratiti nadležnom predsjedniku općinskog suda, odnosno Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, te Ministarstvu pravosuđa. No, kad se govori o ostavinskom postupku tada treba istaknuti da je javni bilježnik u ostavinskom postupku povjerenik suda. U članku 185. ZN-a propisano je da je protiv rješenja, koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik, dopušten prigovor u roku osam dana od dana dostave rješenja strankama. Nakon što stranka u ostavinskom postupku izjavi prigovor protiv rješenja donesenog od strane javnog bilježnika, javni je bilježnik dužan bez odgode (odmah) prigovor zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu, s tim da o prigovoru odlučuje sudac pojedinac suda koji je povjerio vođenje ostavinskog postupka javnom bilježniku (čl. 186. st. 1. i 2. ZN-a).
U članku 187. ZN-a navedene su odluke koje sud može donijeti u povodu prigovora protiv rješenja donesenog od strane javnog bilježnika. Prema tom stavku nepravodobne, nepotpune ili nedopuštene prigovore sud će odbaciti, dok prema stavku 2. sud može rješenje koje je donio javni bilježnik u cijelosti ili djelomično održati na snazi ili ga ukinuti. U stavku 3. propisana je obveza suda da u slučaju kad ukine rješenje ili ga djelomično održi na snazi, sam sud odluči o ukinutom dijelu rješenja, s tim da protiv rješenja suda, kojim je rješenje javnog bilježnika ukinuto u cijelosti ili djelomično, nije dopuštena samostalna žalba. Ako nećete biti zadovoljni rješenjem o nasljeđi- vanju koje će donijeti javni bilježnik u ostavinskom postupku u kojem sudjelujete kao nasljednik, tada ćete imati pravo izjaviti prigovor protiv takvog rješenja, u kojem slučaju će o prigovoru odlučivati nadležni sud.
Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu