Iako je slučaj Cipra specifičan, uvjeti pod kojima mu je odobren paket financijske pomoći Europske unije u iznosu 10 milijardi eura mora biti upozorenje za rubna gospodarstva u eurozoni, pa i za Sloveniju, da svoje financijske i bankarske probleme što prije riješe, prenose u utorak slovenski mediji.

Jedini pravi put za novu slovensku vladu da izbjegne situaciju u kojoj bi bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć je brza provedba mjera za sanaciju banaka, ističe ljubljansko "Delo". List prenosi izjave slovenskih financijskih analitičara po kojima vlada Alenke Bratušek mora djelovati brzo i u iduća dva mjeseca predstaviti svoju proračunsku politiku i mjere za rješavanje sedam milijardi loših kredita akumuliranih u slovenskom bankarskom sustavu.

Ako donese kredibilne mjere, Slovenija bi se u svibnju ili najkasnije u lipnju mogla zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu uz održive kamate, kako bi novim državnim obveznicama refinancirala dug koji dospijeva sredinom godine. U suprotnom bi došla u situaciju da joj mjere štednje i rezove, u zamjenu za odobrenu pomoć, diktira "trojka", navodi list.

"Moramo djelovati u roku dva mjeseca, toliko vremena imamo ako želimo prodati obveznice. No, problem će nastati ako se ništa ne dogodi do jeseni", rekao je za "Delo" ekonomist Igor Masten, dodavši da bi do tada moglo biti prekasno za samostalne mjere koje bi donijela slovenska vlada.

Slučaj Cipra i uvjeti koje je morao prihvatiti za dobivanje financijske pomoći mora biti poučan za rubne države eurozone koje bi u budućnosti mogle tražiti financijsku pomoć, pa i za Sloveniju, navodi list.

"Iako se bankarski sektor na Cipru ne može uspoređivati s bankarskim sektorom u drugim državama koje su u krizi i potencijalno mogu zatražiti pomoć, te bi države od ciparskog slučaja morale nešto naučiti. Ciparski bi financijski paket idućih mjeseci mogao barem neizravno poslužiti kao presedan za slične primjere. Slučaj Cipra pokazuje da države koje se nađu u takvoj situaciji više i nemaju manevarskog prostora za pregovore i da više nema nedodirljivih svetinja, da ono što je do jučer izgledalo čvrsto i jako već sutra može nestati", navodi u komentaru "Delo", upozoravajući na ciparsku banku Laiki koja će završiti u stečaju. Ciparski slučaj osim toga zorno pokazuje da odugovlačenje s donošenjem rješenja za banke koje su u problemima može postati dosta "skupo i okrutno", dodaje list.

Novi slovenski ministar financija Uroš Čufer izjavio je za Slovensku televiziju da je Cipar po strukturi gospodarstva, baziranog na financijskoj industriji, potpuno neusporediv sa Slovenijom, čije se gospodarstvo većim dijelom oslanja na izvoz te da su problemi u ciparskim bankama bili mnogo veći nego oni s kojima se suočava Slovenija. Slično je u razgovoru za Slovensku TV ocijenio i ekonomist Maks Tajnikar, nekadašnji ministar gospodarstva, ali je izrazio zabrinutost načinom rješavanja ciparske krize koja bi za EU mogla biti presedan za buduće slučajeve.

"Cipar je očekivao da će EU i Europska centralna banka pomoći ciparskim bankama da nastave s poslovanjem u istom opsegu, da će sačuvati radna mjesta u bankarskom sektoru i tako održati postojeći standard života Ciprana. No, to se to nije dogodilo, a to izaziva mnoga pitanja o djelovanju EU u državama kao što su Slovenija, Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Ljudi u tim državama pitaju se što u mogućim krizama mogu očekivati od Europske unije", rekao je Tajnikar dodavši da se to odnosi i na pitanja o sigurnosti štednih depozita u bankama budući da su mjere u okviru paketa za pomoć Cipru dale "vrlo nezgodan signal za stabilnost europskog financijskog sustava".

Američki "Washington Post" tvrdi ovih dana da bi Slovenija nakon Cipra mogla biti prva sljedeća država eurozone koja će trebati financijsku pomoć. List navodi da su očekivani prinosi na slovenske državne obveznice prošlog petka iznosili 5,4 posto, što je daleko od kritičnih 7 posto za ciparske obveznice, ali i iznad kamata na talijanske i španjolske obveznice, što znači da je Slovenija ušla u "opasno područje" kada joj prijeti opasnost da se ne bi mogla zaduživati na međunarodnom financijskom tržištu te da bi morala zatražiti pomoć. List podsjeća da je slovensko gospodarstvo prije desetak godina ostvarivalo nadprosječan rast, ali da se je on financirao tada jeftinim kreditima te da je zemlja nakon izbijanja gospodarske krize i recesije morala znatno povećati državni dug, dok su se banke, među kojima su najveće u državnom vlasništvu, našle u situaciji kada imaju trenutačno više od sedam milijardi eura loših kredita. To je otprilike petina slovenskog BDP-a, zbog čega će se Slovenija, uz zaduživanje za tekuće potrebe, morati dodatno zadužiti kako bi sanirala banke.

Prema ocjeni MMF-a, Slovenija ove godine samo za dokapitalizaciju triju vodećih banaka mora osigurati milijardu eura, ali to ne rješava problem tzv. loših kredita, koji bi trebali biti riješeni preko tzv. slabe banke, koja još nije operativna.

Guverner Slovenske središnje banke Marko Kranjec posljednjih je dana u više navrata naglasio da je situacija u Sloveniji što se tiče banaka, bitno drugačija od one na Cipru. Istaknuo je da su ukupni depoziti u ciparskim bankama osam puta veći od nacionalnog BDP-a, dok u slovenskim bankama oni čine samo 125 posto slovenskog BDP-a odnosno za četvrtinu su veći od nacionalnog BDP-a.