Medijske zadruge mogle bi ponuditi Hrvatskoj profesionalnije i objektivnije novinarstvo, ali i smanjiti broj od oko 800 nezaposlenih novinara koliko ih je trenutačno na zavodu za zapošljavanje, istaknuto je na večeras na novinarskoj srijedi, posvećenoj medijskom zadrugarstvu.

• Što se zapravo događalo iza kulisa '21. stoljeća'?

U situaciji kada javnost sve manje vjeruje medijima, plaće i honorari se smanjuju, isplate kasne, a u posljednjih godinu dana ugašena su čak četiri novinska naslova, povezivanje novinara u zadruge nudi mogućnosti zapošljavanja i vraćanja narušenog povjerenja publike, poručeno je sa skupa u Novinarskom domu koji je okupio novinare, zadrugare i predstavnike Ministarstva poduzetništva i obrta.

Posebno je istaknut primjer medijske zadruge KopMedija koja je na hrvatsku medijsku scenu prije dva mjeseca vratila licencirano izdanje lista Le Monde Diplomatique, u kojemu nema reklama, niti definiranih interesa krupnog kapitala.

Novinar Rade Dragojević, jedan od deset članova Kopmedije, objasnio je da se rukovode načelima "ravnopravnosti i inkluzivnosti", te da zadruga ne producira hijerarhijske odnose, kakvi postoje u većini drugih redakcija.

Marinko Brkić Toth, slobodni novinar i upravitelj Uslužne Zadruge, na primjeru pokretanja kampanje oglašavanja na internetu, povezao je novinarske zadruge s mogućnostima novih medija kao potencijalnog rješenja za nezaposlene novinare.

Objašnjavajući posebnost zadruga, Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga) je ustvrdila da se "zadruga prema van ne razlikuje od drugih gospodarskih subjekata, ali je unutar sebe organizirana u skladu s međunarodnim zadružnim načelima, koja, uz ostalo, podrazumijevaju dobrovoljno članstvo, ravnopravnost u odlučivanju, suradnju među članovima i brigu za zajednicu". Najviše tijelo zadruge je Skupština koju čine svi zadrugari. Svaki od njih ima jedan glas i odluke se donose na demokratski način, obično natpolovičnom većinom glasova. "Načelo zadruga je jedan član-jedan glas, za razliku od trgovačkih društava koja su društva kapitala i odlučuju samo većinski vlasnici kapitala", istaknula je Stanojević.

Potporu otvaranju zadruga uputila je, u ime Ministarstva poduzetništva i obrta, Zdenka Mesić, voditeljica Službe za klastere i zadruge, istaknuvši da se razvoj zadruga godišnje sufinancira s oko četiri milijuna kuna, a najavila je i skore izmjene Zakona o zadrugama u kojemu bi trebale biti jasno definirane upravo medijske zadruge.

Sukladno zakonskim odredbama, za osnivanje zadruge potrebno je najmanje sedam osnivača, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog, najmanje 1000 kuna.