Neokonzervativni političari i teoretičari koji su bili idejni začetnici rata u Iraku željeli su izgraditi drukčiji Bliski istok no deset godina poslije oni su uglavnom nestali s političke scene i izgubili su vjerodostojnost.

GEORGE W. BUSH,
43. predsjednik Sjedinjenih Država i vrhovni zapovjednik američkih oružanih snaga, donio je konačnu odluku o početku invazije. Danas 66-godišnjak živi kao umirovljenik u Teksasu gdje se navodno posvetio slikanju. Majstor gafova posebno je zapanjio kada se dva mjeseca nakon početka rata 2003., pojavio pred zrakoplovom s natpisom "Misija završena". Rat je tek počinjao i ispunio Bushev predsjednički mandat.

TONY BLAIR
Deset godina poslije rata bivši britanski premijer ne prestaje opravdavati svoju nepopularnu odluku da krene u rat s Bushom kako bi srušili "tiranina Sadama", no ankete govore da Britanci ne dijele njegovu ocjenu. "Da je Sadam ostao na vlasti, krvoproliće bi bilo gore nego ono u Siriji, bez nade u rješenje", rekao je početkom ožujka danas 59-godišnji Blair za ITC i podsjetio da se bivši irački predsjednik Sadam Husein koristio kemijskim oružjem protiv svoga naroda i da su stotine tisuća ljudi ubijene u ratovima koje je vodio. "Donio sam odluku koju sam smatrao ispravnom iako (…) svjestan da će biti nepopularna", rekao je Blair. Anketa u povodu desetgodišnjice rata otkriva da 53 posto Britanaca odluku drže pogrešnom, a odobrava je 27 posto. Nadalje, udruge koje su danima prosvjedovale prije rata u koaliciji "Stop the war" zahtijevaju da Blair pred sudom odgovara za "ratne zločine". Od 45.000 britanskih vojnika u Iraku, 179 je poginulo. Pravorijek o sukobu treba krajem 2013. izreći istražno povjerenstvo na temelju saslušanja stotina svjedoka, vojnih zapovjednika, obavještajaca, političara i diplomata. U međuvremenu, Blair koji je službeni izaslanik Bliskoistočnog kvareteta, po svijetu održava konferencije i govore te savjetuje banke i vlade. Danas ga kritiziraju i bivši suradnici.

DICK CHENEY
Bivši američki potpredsjednik, 72-godišnji Cheney i danas brani odluku o napadu i tvrdi da je Sadam Husein imao sredstava za razvoj oružja za masovno uništenje. Također brani i mučenja kojima su američki vojnici podvrgavali protivnike u Iraku. Uvjeren je da je donio ispravne odluke.

DONALD RUMSFELD
Bivši američki ministar obrane morao je tijekom okupacije Iraka provesti odluku o smanjenju proračuna za obranu. Ta je zadaća postala još složenija kada se pokazalo da prvi kontingent američke vojske u Iraku nije dostatan suprotstaviti se građanskom ratu koji se nakon invazije rasplamsao. Umirovljeni američki generali danas kažu da je njegovo planiranje rata bilo "katastrofalno". Kada je izbio skandal s mučenjem i zlostavljanjem iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Graib kojim su upravljali Amerikanci, danas 80-godišnji Rumsfeld ponudio je ostavku, ali je Bush nije prihvatio. Rumsfeld je izgubio svaku političku potporu i povukao se 2006.

PAUL WOLFOWITZ
Pomoćnik ministra obrane Wolfowitz bio je među prvim američkim dužnosnicima koji su nakon terorističkih napada 11. rujna zagovarali napad na Irak i na terorističku mrežu Al Kaidu u Afganistanu. Danas analitičar za politički institut, Wolfowitz je priznao da je iračko oružje za masovno uništenje odabrano kao povod za rat kako bi se u javnosti dobila velika potpora za invaziju. Nakon odlaska iz Pentagona, 69-godišnji Wolfowitz bio je predsjednik Svjetske banke, ali je morao podnijeti ostavku 2007., optužen da je favorizirao neke svoje pristaše.