Planirana operacija državnog zaduženja na međunarodnom tržištu ušla je u završnicu; Vladina 'ekspedicija' otisnula se na svjetsku turneju sastanaka s potencijalnim investitorima u hrvatske dolarske obveznice ciljanoga izdanja od (barem) 1,5 milijardi dolara.

Iako se taj posao obično tijekom istog tjedna i okonča utvrđivanjem cijene i zaključivanjem knjige predbilježbi, u financijskim krugovima tvrdi se da je presuda o cijeni (tzv. pricing) predviđena tek za početak idućeg tjedna. Zbog zgusnute dinamike dospijeća u razdoblju od 2017. do 2021. na tržištu se očekuje da će obveznice biti na rok od 10 godina, iako to implicira nešto veću nominalnu kamatnu stopu. Malo duži finiš trebao bi poslužiti osiguranju zadovoljavajućeg interesa i što bolje cijene, a jedna od stvari koje bi tomu trebale pridonijeti su i planovi Vlade vezani uz rebalans. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je prošli tjedan da je on moguć već ovog tjedna, no budući da je ekipa Ministarstva financija na putu teško da će rebalans biti na ovotjednoj sjednici. Osim što to znači da bi svjetski investitori mogli prije domaće javnosti saznati kako će izgledati korigirani proračun, to znači i da mogući rezovi ili zahvati vezani uz prihodnu stranu neće biti s primjenom od travnja. Prema Vladi bliskim izvorima, rebalansom se manjak državnog proračuna namjerava smanjiti za nepunih milijardu kuna.

S obzirom na prilično lošu situaciju s punjenjem proračuna na početku godine, međutim, ni toliko smanjenje manjka neće biti jednostavno ostvariti jer, za razliku od prošle, prihodna strana škripi. Proračunski prihodi za 2013. planirani su na 113,65 milijardi kuna ili tri posto više nego lani. Iz Ministarstva financija obznanili su zasad samo podatke za siječanj, koji je u odnosu na lanjski prvi mjesec prihodima bio slabiji od lanjskog za oko 140 milijuna kuna ili 1,7 posto. O stanju punjenja proračuna u veljači iz Ministarstva nismo dobili odgovor, no prema neslužbenim informacijama, prihodi u prva dva mjeseca kaskaju za prošlogodišnjim (kad su iznosili 16,5 milijardi) dva-tri posto. Od značajnijih stavki, u prva dva mjeseca rast bilježe samo prihodi od PDV-a, i to za približno tri posto, dok je postotni zaostatak prihoda od trošarina i poreza na dobit osjetno veći. Istina je da je lanjska veljača u pogledu PDV-a bila dosta jaka zbog 'požurene' potrošnje uoči povećanja stope tog poreza, no tada je na snazi bila stopa 23 a ne 25 posto.

Uz to, u proračunu uopće nije bilo prihoda od PDV-a za niz proizvoda na koje se ove godine primjenjuje 5-postotna stopa. Suprotni učinak na proračun ima, pak, smanjenje PDV-a za usluge pripremanja i posluživanja hrane i pića te podizanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Kako se ulaskom u EU zbog načina obračuna PDV-a pri uvozu računa da će ove godine proračun ostati kraći za oko pola milijarde kuna, dio analitičara smatra kako je potpora turizmu kroz niži PDV u najboljem slučaju uvedena u nevrijeme. To prije što je sve očitije da će neki drugi porezi zabilježiti znatno veći pad od planiranog. To je prilično izgledno kod poreza na dobit, koji bi prema rezultatima poslovnog sektora mogao okopniti i četiri puta više od planiranih 300 milijuna kuna.

Na početku godine pad prihoda od doprinosa izraženiji je nego što bi trebao biti od lipnja kad se u međugodišnjim usporedbama eliminira utjecaj snižene stope zdravstvenih doprinosa.  I uz pojačano utjerivanje poreza, za smanjenje deficita za milijardu kuna trebat će osigurati ušteda u znatno većem iznosu.  U Vladi su već najavili da će u svođenju deficita državnog proračuna na 10 milijardi kuna ponovno žrtvovati dio planiranih investicija. Koliko će to biti, očito će se odlučiti u hodu.

Popunjavanje rupa u prvom kvartalu

Dug po trezorskim zapisima povećan više od 4 mlrd. kuna

Da je stanje s izvršenjem proračuna znatno napetije nego lani, zorno se pokazuje i u kretanju kratkoročnog duga države po trezorskim zapisima. Zbog odgode izlaska na ino tržište jaz prihoda i rashoda u prvom kvartalu u dobroj mjeri se pokrivao povećanjem duga po trezorcima koji je u prva dva mjeseca narastao za 3,5 milijardi kuna, a i ovomjesečne su aukcije premašivale plan (i potrebe refinanciranja) pa je prirast tog duga uvećan za još oko milijardu kuna. Nakon prošlotjedne aukcije dug po zapisima (kunskim i u eurima) dosegnuo je oko 24 milijarde kuna. Olakotna okolnost za državne financijaše je to što su kamatne stope u uvjetima viškova likvidnosti i slabe potražnje ostalih sektora za kreditima iznimno niske.