Ciparski bi parlament danas trebao raspravljati o uvođenju jednokratnog oporezivanja depozita u bankama nametnutog od država članica Eurozone.
No dogovor o njegovom uvođenju neće biti lak. Odluku mora potvrditi ciparski parlament, a vladajuća stranka Demokratski savez, ima samo 20 od 56 mjesta u parlamentu. Nakon nedjeljnog sastanka, na kojem su političke stranke raspravljale o njegovu uvođenju, naime, njih tri izjavile su da novi namet neće podržati. Dogovor ministra financija eurozone donesen u petak naložio je Ciparskoj Vladi da za paket pomoći od 10 milijardi eura osim uvođenja spomenutog poreza mora smanjiti deficit te provesti reforme u bankarstvu. Najava uvođenja jednokratnog oporezivanja bankovnih depozita od 9,9 posto za iznose veće od 100 tisuća eura, te od 6,75 posto za manji iznos, a kojim se planira prikupiti 5,8 milijardi eura, izazvala je pravu paniku. Ciprani su tako u subotu čekali u redovima ispred bankomata ne bi li iz banaka povukli što više ušteđevine. No prijedlog odluke ministra financija eurozone najviše će pogoditi strance jer je gotovo trećina svih računa u ciparskim bankama u vlasništvu osoba koje nisu ciparski državljani.
Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima.Nakon burne rasprave u Bruxellesu, ministri financija eurozone istakli su da je jedinstvena mjera oporezivanja novca na privatnim računima bila neophodna jer je bankarski sektor u odnosu na ostatak gospodarstva na Cipru predimenzioniran. "Zadatak očuvanja blagostanja i stabilnosti cijelog sustava nije nam ostavio drugog izbora", naveo je pak Michalis Saris, ciparski ministar financija.Cipar je pomoć od EU-a službeno zatražio u lipnju 2012. godine kad su ciparske banke desetkovane gubicima koje je stvorio grčki dug nakon čega je kreditiranje prestalo, a gospodarstvo Cipra upalo u duboku recesiju. Prošle je godine ciparski BDP pao za 2,4 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Poanta je veoma jednostavna:“ bankarski sektor u odnosu na ostatak gospodarstva na Cipru,( Hrvatskoj, Sloveniji, Ukrajini, i ostalim srednjoevropskim i južnoevropskim državama- moj dodatak) je predimenzioniran!!!!! Upravo na predimenziniranosti bankarskog sustava grade se visoke kamate na depozite, privlače strani depoziti, ulazi spekulativni kapital i kapital sumnjivog kvaliteta kako ekonomskog tako i političkog, a zato biva visoko nagrađen u obliku visokih kamata na depozite i otvara si vrata sa pritiske „iz sjene“, „iza zavjese“ na ukupna gospodarsko politička kretanja nacionalnog gospodarstva. Pred tom činjenicom mnogi su zatvarali oči ali kada je to prevršilo svaku moguću mjeru, nisu oči zatvorili niti Evropska centralna banka(ECB) niti Međunarodni monetarni fond (MF) jer ova granica pritisaka „iz sjene“, i/ili „iza zavjese“ na nacionalno gospodarsko političkog kretanje je u njihovoj domeni i ugrožava mogućnosti njihova djelovanja.
Upravo stoga su zahtjevi tih institucija ECB-a i MMF-a bila radikalno postavljena. Htjeli su oporezovati sve depozite stranaca iznad 100.000 Eura sa 40%. Jer za sve depozite do 100.000 eura jamči država Cipar.
Ovo što je rezultiralo je ponuda koju su ponudile same ciparske vlasti. Upravo je to ono što iritira. Ciparske vlasti su same ponudile slijedeće:
– da će povećati porez na poduzeća sa sadašnjih 10 na 12,5%;
– da će oporezovati depozite svojih građana
– da će oporezovati i depozite ispod 100.000 eura za koje jamči.
Dakle, sva kako bi se zadržali depoziti, bogatih Rusa i bogatih Engleza!!!!
Uključite se u raspravu