Njemačka središnja banka Bundesbank gotovo je udvostručila rezervacije za potencijalne gubitke koje bi mogle prouzročiti rizične mjere Europske središnje banke (ECB), poručio je u utorak guverner Jens Weidmann. Potez njemačke banke jasan signal, piše International Herald Tribune u kojem je stanju gospodarstvo eurozone.

Bundesbank je povisio izdvajanja za rizike na 14,4 milijarde eura, a prošle su godine te rezervacije bile 7,7 milijardi. Prošlogodišnja dobit banke, koja se izravno prenosi u državni proračun, iznosila je 664 milijuna eura, što je 3,26 posto više u odnosu na godinu prije kada je bila 643 milijuna eura.

"Kriza još nije završila unatoč nedavnom smirivanju situacije na financijskim tržištima ", kazao je Weidmann na konferenciji za novinare.

Osuda mjera ECB-a

Guvernerova odluka može se tumačiti, pišu mediji, kao osuda mjera ECB-a koje već godinama kritizira, a riječ je o kupnji talijanskih i grčkih državnih obveznica kako bi se troškovi zaduživanja tih zemalja držale pod kontrolom.

Weidmanna zabrinjava i ECB-ova pomoć posrnulim bankama budući da središnja banka prihvaća manje kvalitetnu imovinu u zamjenu za gotovinu, čime se izlaže većim gubicima u slučaju problema s povratom.

"Stalno se kupuju novi rizici i distrubuiraju među zemlje članice. To je ostavilo jasne posljedice i na Bundesbanku", kazao je Weidmann. Pribojava se da sporazum ECB-a i Irske o posrnulom Anglo Irish Banku pokazuje da se središnja banka eurozone lako prepušta čeličnom stisku fiskalne politike, što u Bundesbanku žele izbjeći pod svaku cijenu.

Irska je vlada, naime, postigla dogovor s ECB-om o zamjeni skupog dužničkog papira kojim je financiran spas posrnule banke za manje skupe obveznice.

Njemački guverner izrazio je i zabrinutost smjerom kojim idu reforme u Francuskoj. Taj stav dijeli i Jörg Asmussen, član odbora direktora ECB-a koji je nedavno pozvao Francuze da provedu konkretne i mjerljive korake kojima će smanjiti deficit. Kazao je da je Pariz suočen s testom kredibiliteta i da se ove godine mora približiti ciljanom deficitu.

Međutim, taj se cilj vjerojatno neće ostvariti. Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je u utorak da će ovogodišnji deficit biti veći nego što je planirano. Mogao bi iznositi 3,7 posto, a planiran je tri posto.

Stoga će francuska vlada pokušati uvjeriti Europsku komisiju da im se odobri još jedna godina za postizanje ciljanih tri posto. Komisija bi mogla francuskom zahtjevu dati zeleno svjetlo ako dokažu da smanjuju strukturni deficit, piše Wall Street Journal.

Velika Britanija tone

Dok Bundesbank upozorava na probleme Francuske, Italije i Irske, Velika Britanija u sve većim je problemima. Industrijska proizvodnja u toj državi opet je pala u siječnju, što je uzrokovalo pad funte na najnižu razinu u posljednja 33 mjeseca. To je znak da bi Velika Britanija mogla ući u u treću recesiju u posljednjih pet godina, piše WSJ. Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja pala je 2,9 posto.

"S tako lošim početkom godine, britansko se gospodatrstvo suočava da velikim rizikom ulaska u recesiju s trostrukim dnom, čime rebalans ostaje nedostižan", izjavio je Chris Williamson, glavni ekonomist tvrtke Markit.