Transparentnost u svim segmentima, a poglavito u području javne nabave te nastavak snažne borbe protiv korupcije, odlučujući su čimbenici o kojima ovisi dolazak njemačkih investicija u Hrvatsku.
Njemački investitori u Hrvatskoj, u pogledu svojih investicija, jednako tako očekuju i pravnu sigurnost. Činjenica je da su u velikom broju zainteresirani za partnerstvo s hrvatskim tvrtkama, te izravna ulaganja koja mogu donijeti svježi kapital u cijelom nizu gospodarskih područja: od infrastrukture i energetike do turizma, pa i obrazovanja u kojem se naročito naglašava potreba za umrežavanjem s modelom njemačkih visokih strukovnih škola.
To je sve ukratko sadržano u odgovoru na pitanje "kako ćemo dalje" u bileteralnim odnosima nakon što Hrvatska postane 28. članica Europsk eunije, a kojega je u svojem izlaganju, elaborirajući upravo velike mogućnosti koje stoje ispred Njemačke i Hrvatske po pitanju unaprijeđenja gospodarskih odnosa iznio dr. Philipp Rösler, vicekancelar Savezne Republike Njemačke, te ministar gospodarstva i tehnologija.
Na današnjem Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu u Hrvatskoj gospodarskoj komori održanom na temu "Hrvatska na pragu ulaska u EU", govorom njemačkog ministra ponuđena je velika perspektiva poslovnim ljudima, i to uz jasna, EU "pravila igre". Valja odmah reći da je to odjeknulo u redovima brojnih gospodarstvenika koji su u neslužbenim razgovorima Forum stoga ocijenili izvrsnim događajom koji pokazuje da "Njemačka pruža veliku šansu Hrvatskoj" za razvoj gospodarstva.
"Sva poduzeća koja su u velikom broju došla s nama u posjet Hrvatskoj iskazuju svoj veliki interes da izravno investiraju u Hrvatsku", poručio je njemački ministar dodavši da se tijekom jučerašnjih susreta (s predsjednikom Josipovićem, premijerom Milanovićem te nekoliko ministara) razgovoralo upravo o pitanjima što se može učiniti da Hrvatska privuče više stranih ulaganja te kako može postati atraktivna zemlja za ulaganja.
Dino Dogan, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (DKIHK) istaknuo je da sve dosadašnje ankete, a vođene su godinama među brojnim tvrtkama-članicama, pokazale da se na prvom mjestu redovito nalazi isti prigovor pravne nesigurnosti koja vlada u Hrvatskoj, no ipak, dodao je, i da je došlo do pozitivnih promjena. Iz najnovije ankete je vidljivo, rekao je, da se gospodarska klima u Hrvatskoj ipak poboljšava, te jačaju očekivanja da će se taj trend nastaviti ulaskom u EU.
U svojem govoru Nadan Vidošević, predsjednik HGK, poručio je da će ulazak u EU biti šokantan za pojedine domaće industrije, u prvom redu prehrambenu, koja napušta tržište CEFT-e. A kako je ona naslonjena na cijeli niz ruralnih sredina – praktički na "svako selo", po njegovom mišljenju u slučaju loše penetracije postojat će prijetnja socijalnih potresa. "Odgovornost je i na njemačkim trgovačkim lancima od kojih se očekuje fer poslovni odnos prema hrvatskim proizvođačima iz prebrambene branše jer za nas, opće je poznato, dolazi vrlo opasno poslovno razdoblje", rekao je Vidošević.
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, obećao je da će se u Hrvatskoj provesti ključne reforme, one koje su od presudne važnosti za poboljšanje ulagačke klime – u javnom sektoru i radnom zakonodavstvu, a reforme u pravilu i donose, rekao je, upravo liberali. Također, Vrdoljak je obećao brze i učinkovite procedure koje su ključni uvjet za investicije, te čist, transparentan i nekoruptivan sustav.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Divno je da “Njemačka pruža veliku šansu Hrvatskoj za razvoj gospodarstva”.
Hrvatska, naime, izvozi najmanje industrijskih proizvoda u Njemačku mjereno kao postotak svog BDP-a od svih zemalja u Evropi. Ispred nje su Latvia te Srbija i Estonija sa 2,1%. Češka izvozi najviše (18,2% svog BDP-a) dakle deset puta više od Hrvatske, a slijede Madžarska, Slovačka itd..
Znamo da je uvjet ekonomskog rasta uključenost u njemačku izvoznu industriju. Hrvatska ne može ama baš ništa sama, to su iluzije.
Nećemo biti bezobrazni pa nabrajati što sve Hrvatska uvozi iz Njemačke – od sireva i jogurata pa nadalje (posebno automobili od kojih se mnogi plaćaju “iz budžeta”) dok ne izvozi ništa.
Ali je ovo bila prilika da se diplomatski upozori na ovaj “dobrovoljni” kolonijalni odnos Hrvatske prema Njemačkoj. Čak i T-Com posluje u Hrvatskoj kao “bubreg u loju” dok u samoj Njemačkoj muči muku s mukom (vidi tekst “Das ewige Elend der T-Com Aktionere” (vječita bijeda T-Com akcionera na http://www.wirtschaftswoche.com).
Jer tamo gdje su razlike u ekonomskoj razvijenosti i snazi prevelike, svaka se asocijacija/suradnja pretvara u eksploataciju, čak i uz najbolje namjere.
Za hrvatsko gospodarstvo i Hrvatsku kao drzavu opcenito je najbitnije rjesiti se mita i korupcije.
To je rak rana koja izjeda cijelo drustvo pa samim time i gospodarstvo.
Ali se bojim da cemo se mi u Hrvatskoj dobrano nacekati da se ta rak rana otkloni.
Ne moze jedan Vidosevic
Uključite se u raspravu