Pad rejtinga Italije je nova loša vijest za naše banke

Autor: Ana Blašković , 11. ožujak 2013. u 22:01
Željko Lovrinčević upozorava da ubrzano erodiraju i gospodarstva drugih zemalja EU/PIXSELL

Italija je najveći trgovinski partner Hrvatske i iz nje dolaze bankarske grupacije koje drže ključni dio domaćeg bankarskog sustava.

Agencija Fitch u petak je zbog postizborne političke nesigurnosti snizila kreditni rejting Italije s ocjene 'A-' na 'BBB+', i to uz negativnu prognozu. Pad kreditne vjerodostojnosti u očima investitora nije samo loša vijest za Italiju već i za Hrvatsku jer nam je ta zemlja najveći trgovinski partner, ali i država iz koje dolaze glavni bankarski igrači u domaćem financijskom sustavu."Zbog neizvjesnih rezultata talijanskih parlamentarnih izbora čini se nevjerojatnim da će se u idućih nekoliko tjedana formirati nova stabilna Vlada. Povećana politička nesigurnost i okolina nesklona nastavku strukturnih reformi predstavljaju dodatni negativni šok realnoj ekonomiji koja je u dubokoj recesiji", objasnio je Fitch svoju odluku.

Gore od očekivanoga
Podaci za posljednje tromjesečje govore da je talijansko gospodarstvo u jednoj od najdubljih recesija u Europi. Nepovoljna startna pozicija, najnoviji pokazatelji o padu zaposlenosti te slabi pokazatelji tržišnog sentimenta sve više ukazuju da bi recesija mogla biti dublja i dugotrajnija od procijenjene. Fitch očekuje pad stope BDP-a od 1,8 posto u 2013. ponajviše kao nastavak pada iz prošle godine kada je gospodarstvo potonulo 2,4 posto. Dublja recesija ostavit će negativni trag na budžetskom deficitu, a bruto dug opće države dosegnut će rekordnih 130 posto BDP-a ove godine što je pet postotnih bodova više nego prošle. "Slaba Vlada mogla bi sporije i manje učinkovito odgovarati na domaće i vanjske ekonomske šokove", smatra ta rejting agencija.

Vjerojatni novi izbori
Premda rezanje rejtinga Italiji stručnjacima nije posebno iznenađenje, tek treba vidjeti kako će se postaviti druge dvije agencije iz 'velike trojke', Standard & Poor's i Moody's. Na njihovu će konačnu riječ presudni biti poslijeizborni dogovori, odnosno njihova eventualna propast. No, bez obzira na ishod situacije u Italiji, pad rejtinga za nas nije dobar. "To je loša vijest. Odluka Fitcha je posljedica zaustavljenog procesa političke konsolidacije i vjerojatno je da će Italija ići prema novim parlamentarnim izborima", kaže ekonomist Željko Lovrinčević. "Niži rejting znači da će matične banke plaćati višu cijenu kapitala, no u ovom trenu je dobro što vlada poplava kapitala jer to prigušuje oscilacije.

Nije međutim dobro što, osim Italije, realna ekonomija ubrzano erodira i u drugim zemljama u Europi", kaže Lovrinčević. Niži rejting Italije za Hrvatsku je također pokazatelj koji utječe i na naš rejting. Hrvatska je zajedno s Mađarskom i Rumunjskom u grupi zemalja koja se, unatoč općem padu razine 'spreadova'profilirala kao grupa s najlošijim spreadovima, dakle i posljedično najvišom cijenom kapitala. Ipak dobro je što će se ulaskom u EU domaćim poduzećima otvoriti novi kanali financiranja mimo banaka ako njihova cijena bude viša zbog pada rejtinga u Italiji, kaže.

'Krizi nije kraj'
Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da je Hrvatska puno osjetljivija na vanjske šokove otkad je izgubljen investicijski rejting. "Događanja u Italiji pokazatelj su da kriza u eurozoni daleko od završetka i da rješenje nije u monetarnim stimulansima već financijskoj konsolidaciji", kaže Šantić. 

Komentari (3)
Pogledajte sve

Za Twiksera

Uvaženi kolega, točno je da u septembru Njemačka ima parlamentarne izbore. Ali kada je u pitanju odnos prema eurozoni onda ti izbori imaju daleko drugačiji značaj od onog koji im Vi pripisujete. Meni je žao što to moram reći, ali izbori u Njemačkoj nemaju u odnosu na njihovu ekonomsku politiku niti izbliza onaj značaj koji imaju u Hrvatskoj gdje je njihova uloga “kruha igara” koji će naši “prefriganci” skoristiti za još jedno uhljebljivanje prije dolaska MMF-a i stand-by aranžmana kojim će početi sječa budžeta (plaća i penzije dolje za 30% itd).

Njemačka je od eurozone strahovito profitirala ali sada joj eurozona postaje smetnja. Pokret “Alternative fuer Deutschland” – koji će se pred izbore i formalno registrirati kao politička partija – također do sada nije iznio ništa novo.

Mislim da mogućnost izlaska Italije iz eurozone nema veze sa izborima u Njemačkoj – to je pitanje ekonomije i državne ekonomske politike.

Ali ostavimo se Njemačke, ona će se snaći i bez nas. Ja sam pitanje Italije postavio u kontekstu koncetracija bankarske aktive i cross border holdings u Hrvatskoj i predložio da pogađamo što će se desiti ako Italija prije izađe iz eurozone nego što Hrvatska stvarno pokuša uvesti euro.


Treće, prekjučer je Reiner Bruederle (siva eminencija FDP-a, partnera sadašnje koalicije koju vodi Angela Merkel) prvi otvoreno progovorio o mogućnosti da Italija bude primorana uskoro napustiti euro. To je prvi puta da o takvoj mogućnosti govori i visoki funkcioner jedne partije koalicijskog partnera. Na to se osvrnuo i Wolfgang Schaeuble, njemački ministar financija bez naročitog uzbuđenja a kamoli kritike. "Ne možete očekivati da njemački porezni obveznici plaćaju greške u ekonomskoj politici drugih zemalja. Njemačka je dosegla granice svojeg pomaganja. Njemački budžet se ne smije pretvoriti u samoposlugu za one koji nisu voljni provoditi reforme" – dodao je još Reiner Bruederle.

Ovo sve treba staviti u kontekst nadolazecih saveznih izbora u Njemackoj. Tesko je ocekivati da ce itko iz vladajuce koalicije reci ista dobro o Italiji prije izbora.

Podsjetimo da je Fitch Ratings još 23. novembra 2011 u studiji “Funding risks in eastern Europe” naveo da je Hvatska najgora u Evropi po koncentraciji bankovne aktive. UniCredito i Banca Intesa zajedno imaju 47,7% bankovne aktive Hrvatske. Takvu koncentraciju nema niti jedna od ostale tri najproblematičnije države na Balkanu (po Fitch Ratingsu koji i Hrvatsku svrstava među balkanske zemlje – Srbija, Bugarska i Rumunjska) koje imaju i izloženost Grčkoj, ali ne i tako opasnu koncentraciju bankarske aktive u samo dvije banke u istoj zemlji.

Dalje, prema istoj studiji Fitch Ratingsa, Hrvatska ima cross border holdings od 52% BDP-a – opet najviše (ili najgore) u Evropi.

Treće, prekjučer je Reiner Bruederle (siva eminencija FDP-a, partnera sadašnje koalicije koju vodi Angela Merkel) prvi otvoreno progovorio o mogućnosti da Italija bude primorana uskoro napustiti euro. To je prvi puta da o takvoj mogućnosti govori i visoki funkcioner jedne partije koalicijskog partnera. Na to se osvrnuo i Wolfgang Schaeuble, njemački ministar financija bez naročitog uzbuđenja a kamoli kritike. “Ne možete očekivati da njemački porezni obveznici plaćaju greške u ekonomskoj politici drugih zemalja. Njemačka je dosegla granice svojeg pomaganja. Njemački budžet se ne smije pretvoriti u samoposlugu za one koji nisu voljni provoditi reforme” – dodao je još Reiner Bruederle.

Hajdemo pogađati (jer kod nas ekonomske analize i dugoročne prognoze nikoga ne zanimaju) kako će se eventualni izlazak Italije iz eurozone odraziti na Hrvatsku preko Banke Intese i Uni Credita. Jer to bi se moglo dogoditi prije nego što Hrvatska – ignorirajući iskustva Grčke, Portugala i Španjolske – stvarno pokuša uvesti euro.

New Report

Close