Japan je poznat po robotima i superbrzim vlakovima, a ima i jednu od najbržih širokopojasnih mreža na svijetu.

No, istodobno je čvrsto vezan uz telefaks,  tehnologiju koja je prethodila internetu, a u većini se ostalih razvijenih zemalja pridružila telefonskim sekretaricama i raznim kasetama na odlagalištu otpada zastarjelih tehnoloških medija.Samo u prošloj godini Japanci su kupili 1,7 milijuna starih faksova koji ispisuju dokumente na sjajnoj roli papira u pozadini stroja. U Sjedinjenim Američkim Državama ta je naprava već postala svojevrsni artefakt, pa je tako muzej Smithsonian dodao dva takva uređaja u svoju zbirku, izvješćuju povjesničari tehnologije."Telefaks je ovdje postigao takav uspjeh da ga je gotovo nemoguće zamijeniti", kaže Kenichi Shibata, menadžer u tvrtki NTT Communications, koja je 70-ih bila predvodnik na području razvoja te tehnologije. "Pustio je neobično duboko korijenje u japanskom društvu."

I ručak naručuju faksom
Prema podacima japanske vlade iz 2011., gotovo sva poduzeća i 45 posto kućanstava posjeduju telefaks.Yuichiro Sugahara na teži je način doznao koliko je čvrsto njegova domovina vezana uz telefaks, koji je ondje postao popularan 80-ih. Prije desetak godina pokušao je modernizirati obiteljsku tvrtku koja se bavi dostavom tradicionalnih "bento" ručaka te narudžbe preuzimati internetski. Prodaja se ubrzo sunovratila.Danas njegova tvrtka Tamagoya doslovce cvjeta uz zvuk zujanja i pištanja tisuća narudžbi koje stižu svakoga jutra, uglavnom putem faksa, a mnoge od njih sadrže rukom pisane detaljne zahtjeve tipa "pazite na maslac u prženoj piletini" ili "molim dodatno tvrdo kuhano jaje". "U japanskoj kulturi i dalje postoji ono nešto što zahtijeva prisni dojam koji dobijete kada vidite rukom ispisan dokument na faksu", kaže Sugahara.Oklijevanje Japana da odustane od telefaksa daje vrlo važan uvid u tu sve stariju naciju koja se često doima odlučnom u njegovanju svojih običaja, čak i ako to znači da je ostatak svijeta pretječe. Ovisnost o telefaksu objašnjava zašto je Japan, koji je ne tako davno kalkulatorima, walkmanima i telefaksima pokrenuo revoluciju na području elektronike, za potrošače jedan od posljednjih na cilju u utrci digitalnog doba te zašto je dopustio sebi da zaostane iza spretnijih natjecatelja poput Južne Koreje i Kine."Japan se čvrsto drži određenih stvari na koje se naviknuo", smatra Jonathan Coopersmith, povjesničar tehnologije koji piše knjigu o usponu i padu toga uređaja. "U ostatku svijeta telefaks je pošao putem ptice dodo."U Japanu, uz iznimku tehnološki osviještenih mladih internetskih tvrtki ili proizvođača okrenutih inozemstvu, telefaks je i dalje nužno sredstvo za poslovanje. Stručnjaci tvrde da zaposleni u državnim uredima vole telefaks jer im on daje papir na koji mogu udariti štambilj odobrenja znan pod nazivom "hanko". U brojnim tvrtkama kažu da se i dalje oslanjaju na telefaks jer on ostavlja pisani trag narudžbi i pošiljki kakav neuhvatljiva elektronička pošta ne ostavlja. U bankama, pak, tvrde da se telefaksom služe jer su klijenti zabrinuti za sigurnost svojih podataka na internetu.

Nezamjenjiv i u banci 
Čak i najveći ogranak japanske zločinačke organizacije yakuza, Yamaguchi-gumi iz grada Kobea, koristi telefaks za slanje obavijesti o isključenju svojim članovima, doznajemo iz policije. Nakon smrtonosnoga potresa i tsunamija na sjeveroistoku Japana 2011. porasla je prodaja telefaks uređaja radi zamjene onih uništenih u razaranju. Najprodavaniji model je onaj na baterije koji radi bez obzira na nestanke struje.U poduzeću Tamagoya vlasnik Sugahara ovisnost svoje tvrtke o telefaksu i fiksnim telefonima pretvorio je u pravu umjetnost. Svakoga jutra slijeva se oko 62 tisuće narudžbi za ručak, od toga polovica putem telefaksa. Paketi za ručak se spremaju i tovare u kamione i prije nego što je preuzeta posljednja narudžba. Mala vojska od sto teleoperatera s puno pažnje koordinira dostavu, pa se baci manje od 60, tj. manje od 0,1 posto paketa za ručak. Sugahara svakoga dana izdvoji nekoliko rukom pisanih poruka pristiglih telefaksom ne bi li tako podsjetio svoje zaposlenike da je zadovoljstvo klijenata na prvome mjestu. Te narudžbe stoje izvješene na zidu pored jedinoga zaposlenika koji upravlja internetskom stranicom tvrtke, putem koje se preuzima samo pet posto svih narudžbi. "Rukopis je podsjetnik na povijest 'benta', koja se proteže već tisuću godina, a izgrađena je na osobnoj povezanosti s klijentima", objašnjava Sugahara.

Rukom pisane poruke u Japanu su već dugo nužnost jer je pisani jezik iznimno složen zbog dvije skupine simbola i još 2000 znakova posuđenih iz kineskog pisma, pa su tipkovnice bile nepraktične sve do 80-ih i pojave računalne opreme za obradu teksta. Telefaks je i dalje puno bliskiji starijim Japancima, koji se ne snalaze dobro s tipkovnicom. No, zbog tog ustrajanja na zastarjeloj tehnologiji Japan je prisiljen prihvatiti puno višu razinu neučinkovitosti. U banci srednje veličine 114 Bank, koja ima ured u Nihonbashi, središtu tokijske inačice Wall Streeta, većina klijenata iz manjih poduzeća i dalje preferira bankarske poslove obavljati putem telefaksa.Ne bi li smirila strahove vezane uz krađu osobnih podataka, ta je banka uvela iznimno jak sigurnosni sustav koji zauzima cijeli jedan stol u samom središtu ureda. Tu se nalazi i stijeg visok oko pola metra, na čijem se vrhu upali crvena lampica koja upozorava na pojavu pogreške u transferu. Svako slanje dokumenta telefaksom na novi broj zahtijeva prisutnost dvoje zaposlenika; jedan od njih ukucava broj, a drugi je tu da provjeri točnost biranog broja. "Telefaks se zbog svoje duge povijesti doima sigurnijim u svijetu kojim vladaju hakeri i računalni virusi", kaže Kiichiro Yoshii, zamjenik upravitelja te podružnice.

Prilagođeni za 'smartphone' 
U demografskom smislu Japanom dominiraju starije generacije, koje su i dalje sklonije telefaksu nego elektroničkoj pošti. Godina 2009. bila je prekretnica zbog pojave dvaju novih uređaja: pametnih telefona i tableta. Prema riječima stručnjaka, ti su se uređaji među mladima pokazali popularnijima nego što su osobna računala i tipkovnice ikada bili. No, Japan je sada suočen s novim strahom o sve većem jazu između generacije telefaksa i generacije koja je došla za njom. NTT, japanski teleoperaterski div koji je pridonio razvoju cijenom prihvatljivih telefaks uređaja, pokušava premostiti taj jaz ponudom usluga koje omogućuju starijim Japancima da i dalje telefaksom šalju poruke djeci i unucima na pametne telefone, koje njima dolaze kao prilozi u porukama elektroničke pošte. "Uz telefaks smo od početka", kaže Shibata, zaposlenik NTT-a. "Želimo omogućiti evoluciju telefaksa i spriječiti njegov nestanak."

Martin Fackler, The New York Times

Ljubav koja traje od 80-ih

Nekad proizvodili 90 posto uređaja                    

Japanska ljubav prema telefaksu rodila se tijekom gospodarskoga vrhunca te zemlje 80-ih, kada su ti uređaji u kućanstvima postali češći od perilica posuđa. Japan je ubrzo ostvario dominaciju na području globalne proizvodnje telefaksa te izrađivao 90 posto ukupna broja proizvedenih desetaka milijuna navedenih naprava, prema podacima industrijske skupine Communications and Information Network Association of Japan, u čijem radu sudjeluju i proizvođači telefaks uređaja. No, upravo je zbog tog silnog uspjeha postao navika koje se teško riješiti. Demografija koja naginje starijem stanovništvu također ima ulogu u cijeloj priči. Generacije koje su doživjele najsjajnije dane te zemlje ne žele se odvojiti od svojega telefaksa. Štoviše, 2009. godine broj je telefaks uređaja u kućanstvima još rastao, što ide u prilog podatku o sve manjem broju mladih sklonijih novim tehnologijama, tvrde stručnjaci.