Ministri financija zemalja članica EU-a odgodili su u utorak odluku o ograničavanju bankarskih bonusa kako bi Velikoj Britaniji, koja se jedina tome protivi, dali prigodu da se pridruži toj inicijativi. Na sastanku, na kojem je kao promatrač sudjelovao i hrvatski ministar financija Slavko Linić, odlučeno je da se još jednom razmotri plan o ograničivanju bankarskog bonusa na jednu godišnju fiksnu plaću, s mogućnošću da se to poveća na dvije ako tako odluči većina dioničara.

"Nismo donijeli zaključak jer se ministar Velike Britanije izričito ogradio od predloženog rješenja tako da ćemo izgubiti još koji tjedan na usklađivanju. Svi ostali ministri su podržali predložene mjere", rekao je nakon sastanka ministar Linić. Europski parlament i zemlje članice postigle su krajem veljače politički dogovor o primjeni propisa za bankovni sektor, koji predviđa ograničavanje bankarskih bonusa i odredbe o visini kapitala koje banke moraju imati. Riječ je o novom regulatornom okviru poznatom pod nazivom Basel lII, skupu propisa dogovorenom na međunarodnoj razini kojim se pooštravaju zahtjevi za visinom kapitala u bankama.

Iako se postignuti politički dogovor mogao izglasati na Vijeću EU-a jer se u ovom pitanju odlučuje kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom, odlučeno je da se nastave pregovori o nekim otvorenim tehničkim pitanjima. U priopćenju nakon sastanka ministara financija kaže se da je Vijeće dalo "široku potporu" nedavno postignutom političkom dogovoru te da je zadužilo Odbor stalnih predstavnika zemalja članica da dovrše pregovore s Parlamentom o nekim tehničkim otvorenim pitanjima s ciljem postizanja sporazuma u drugoj polovici ožujka".

"Dogovor konsenzusom bio bi svakako bolje rješenje", rekao je u raspravi irski ministar financija Michael Noonan, koji je predsjedavao sastankom. Britanski ministar financija George Osborne rekao je da je njegova zemlja platila veliku cijenu zbog neodgovornosti bankara i da njegova vlada dugoročno podržava umjerenije plaće za bankare. Međutim, naglasio je Osborne, predloženo rješenje moglo bi polučiti "perverzne učinke", to jest dovesti do povećanja fiksnih plaća, koje će biti još teže smanjiti u slučajevima kada bankari pogriješe. Osborne je stoga od svojih kolega zatražio odgodu od nekoliko tjedana kako bi se pokušao postići kompromis.

Ministar Linić je rekao da nova europska pravila neće znatnije utjecati na hrvatske banke, jer je već po domaćim propisima stopa adekvatnosti njihova kapitala veća od europske. "Mi smo već pripremili izmjene zakona o kreditnim institucijama i ugradili dobar dio rješenja koja se sada u Europi nastoje donijeti. Kada govorimo o adekvatnosti kapitala onda to neće znatnije utjecati na hrvatske banke jer je i sada po domaćim regulativima ta adekvatnost daleko veća od europske. S druge strane, naše su banke dobro osigurane kapitalom", rekao je Linić.

On je dodao da će i u Hrvatskoj biti velika ograničenja bankarskih bonusa. "To je proces koji je tek krenuo. Mi također smatramo da bankarski bonus ne bi trebao biti veći od jedne plaće, ali o tome se raspravlja i vidjet ćemo koji će biti zaključak", rekao je Linić. Na pitanje može li Hrvatska uvesti veća ograničenja od europskih, Linić je odgovorio potvrdno, jer EU uvijek propisuje samo minimalna ograničenja.

Tri četvrtine financijske industrije EU-a nalazi se u Velikoj Britaniji, koja se pribojava da bi ograničavanje bankarskih bonusa i plaća učinilo nekonkuretnim europski bankarski sektor. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz izrazio je žaljenje zbog odgode odluke. "Duboko žalim zbog odgode odluke. Pregovarači Europskog parlamenta smatraju da je dogovor postignut u svim aspektima zakonodavstva, uključujući i bankarske bonuse. Ograničavanje bonusa učinit će ekonomski sustav poštenijim i sigurnijim", rekao je u priopćenju Schulz. Schulz je dodao da će Europski parlament o ovom prijedlogu glasovati kako je i predviđeno na plenarnoj sjednici u travnju.