Na posljednjoj, sedmoj aukciji za program razvoja gospodarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prihvatila je 1,8 milijardi kuna ponuda banaka. Time je gotovo u potpunosti iskorišten predviđeni iznos za taj program, a neiskorišteno je ostalo oko 30 milijuna kuna. Razvojna banka ponudila je bankama 1,84 milijardi kuna sufinanciranja projekata, a na aukciju je pristiglo trinaest ponuda osam poslovnih banaka vrijednih 1,96 milijardi kuna.

Interes za kune
Najveći interes banaka i dalje je za kreditiranje uz valutnu klauzulu. Sedam banaka zatražilo je od razvojne banke kvotu vrijednu 1,306 milijardi kuna koju je HBOR u cijelosti odobrio. To znači da će krajnji korisnici, čiji se će projekti financirati, moći računati na kamatnu stopu u rasponu od 3,38 posto do 3,68 posto. Najnižu kamatu od 3,38 posto imat će klijenti OTP banke koja je ujedno i zatražila najmanji iznos kvote od 1,75 milijuna kuna. Najviše novca, 400 milijuna kuna, zatražila je Raiffeisen banka za svoje klijente, dok s po 300 milijuna kuna slijede Erste i Hypo banka. Zaba je zatražila i dobila 200 milijuna kuna, Societe Generale 90 milijuna kuna, a kvota od 15 milijuna kuna odobrena je Istarskoj kreditnoj banci Umag. Dosta veći interes raspisane kvote banke su pokazale za kunske kredite; na aukciju su pristigle četiri ponude vrijedne 655 milijuna kuna, no razvojna banka odobrila je kvotu od 500 milijuna kuna. Za razliku od kredita uz valutnu klauzulu, zajmovi u kunama kreću se u užem rasponu kamatne stope, no krajnja cijena kredita za klijenta u oba slučaja je identična i iznosi 3,7 posto. Za kunske zajmove najveću kvotu financiranja čak 250 milijuna kuna zatražila je za svoje klijente Privredna banka. Međutim, HBOR je prihvatio tek 98,03 milijuna kuna podnesenih ponuda pa će klijenti PBZ-a platiti 3,7 posto kamate na odobrene kredite.

Izbjegavanje rezervacija?
Istu kamatu platit će i korisnici kredita kod IKB Umag koja je zatražila 5 milijuna kuna, da bi joj bilo odobreno tek 1,96 milijuna kuna. Jednak iznos od po 200 milijuna kuna prijavile su Zagrebačka i RBA banka čije su sve ponude prihvaćene, što za njihove klijente znači kamatu od 3,6 posto. Dosad je kroz sedam aukcija odobreno 2,77 milijardi kuna. Najveći iznos odobren je na posljednjoj aukciji, dok se u onim prethodnima kvota kretala prosječno oko 400 milijuna kuna. O uspješnosti programa zasad je teško govoriti, najbolju ocjenu dat će njegov eventualni nastavak, no stručnjaci su već upozorili da kroz HBOR-ove kreditne linije banke prebacuju svoj rizik na državu i time čiste bilance kako bi izbjegle rezervacije.