Nakon što je dvaput u zadnjih 20-ak godina bio pred stečajem, karlovački Alstom, tvornica u kojoj se još od 1949. proizvodi energetska oprema i komponente parnih turbina, ne samo da je opstao, već se pretvorio u jednog od poželjnijih hrvatskih poslodavaca. Već desetak godina nekadašnja Jugoturbina dio je Alstom Grupe, vodeće u svijetu u primjeni inovativnih i ekološki poželjnih tehnologija za proizvodnju energetske opreme, prijenos energije i sektor transporta.

Karlovački inženjeri, a u Alstomu ih je zaposleno gotovo 200, postali su dio međunarodnih timova Alstom grupe u području istraživanja i razvoja komponenti plinskih i parnih turbina, konstrukcije pomoćnih sustava, planiranja rasporeda opreme i cjevovoda te projektiranja opreme za kontrolu i nadzor. Inženjeri Alstom Hrvatske iz poslovne jedinice R&D/E (Istraživanje i razvoj i Inženjering) surađuju s međunarodnim timovima unutar korporacije na razvoju proizvoda za projekte na međunarodnoj razini. Neki od tih proizvoda se ujedno i proizvode u Karlovcu.  Alstom Hrvatska posluje unutar tri poslovne jedinice – uz R&D/E, tu su Proizvodnja i Lokalni servisni centar (LSC), koji radi na poslovima u regiji, a što se odnosi uglavnom na područje bivše Jugoslavije i Albaniju. LSC modernizira i unapređuje energetska postrojenja te servisira postojeće opreme. Ujedno raste i potreba za izgradnjom novih energetskih postrojenja. Glavninu svoje proizvodnje karlovačka tvornica sada plasira na udaljena druga tržišta, od Australije do Afrike i Južne Amerike. Prošle godine izvezeno je više od  70 posto proizvedenoga, a uobičajeno je više od 90 posto. Dominatno se izvozi u Švicarsku kao međudestinaciju, odakle stiže narudžbe za velike projekte, a onda se prozvodi plasiraju diljem svijeta.

Stvaranje znanja
"Servisni centar u suradnji s Alstom grupom u cijelosti može odgovoriti na sve potrebe na energetskom tržištu. Prijenos znanja i tehnologija je prednost koju ima svaka podružnica u korporaciji, a upravo je i naša tvrtka usmjerena na primjenu i stvaranje znanja", kaže nam Damir Vranić, predsjednik Uprave Alstoma Hrvatska. Uz transfer znanja, Karlovčanima vlasnik pomaže i, zatreba li, jednostavnim i brzim financiranjem. Tu Alstom ima prednost pred ostalima na hrvatskom tržištu, novac za poslove ugovorene vani stiže u dan, shodno uvjetima plaćanja. "Tijekom godina hrvatska se podružnica profilirala kao centar izvrsnosti s tehnološki naprednim rješenjima, primjerice konstrukciji i proizvodnji specifičnih tipova lopatica parnih turbina te kompresorskih lopatica plinskih turbina. Također, visoka razina kompetencije postignuta je u području rekondicioniranja strukturnih dijelova plinskih turbina", ističe Vranić.Zadovoljni predstavnici vlasnika pristali su uložiti u zadnjih nekoliko godina preko 40 milijuna eura. Od toga je 10 milijuna eura uloženo u dva nova, kapitalna stroja, a ostatak u novu tehnologiju. Ukupno je 20 milijuna eura uloženo u proizvodnju lopatica. "Da smo ostali na originalnom proizvodnom programu ne bi bilo dovoljno posla.

A kad bi na ovim novim strojevima, koji imaju nevjerojatne mogućnosti, i dalje proizvodili kompresorske lopatice za plinske turbine, mogli bismo umjesto nekadašnjih 20.000 raditi po 140.000 komada godišnje. Sada smo promijenili program i proizvodimo lopatice za parne turbine koje su po dizajnu zahtjevnije i radimo ih malo više od 70.000, i to sve za poznatog kupca unutar servisnog segmenta", kaže Vranić. Sada predstavnici vlasnika čak razmišljaju i o tome da iz Karlovca bude organizirano virtualno nadziranje proizvodnje u jednoj od tvornica u svijetu, o kojima bi skrbili inženjeri u Karlovcu, a neki od njih bili bi u samom početku i privremeno poslani u tu tvornicu, dok se proces proizvodnje ne stabilizira.Najviše problema ima s domaćom birokracijom. Alstom je jedno vrijeme u doba procvata gospodarstva imao manjak kadrova, pa je predloženo da se "uveze" deset inženjera iz Makedonije. Međutim, na Zavodu za zapošljavanje su u to vrijeme bila dvojica nezaposlenih domaćih inženjera. Zbog nedostatka mobilnosti ni ta dvojica nisu došla raditi u Karlovac, a Alstom nije dobio dozvolu za dolazak Makedonaca koji su bili spremni preseliti se i raditi. Zato Alstom sada pomaže Karlovačkom veleučilištu, donira računala, šalje svoje stručnjake kao predavače. Na taj način školuju i vlastite kadrove. "Država ne radi sistematično na prilagodbi školovanja potrebama poslodavaca. U srednjim školama nema zavarivača, bravara i strojarskih tehničara. Treba pratiti tržište rada i odrediti kvote. Šumari, staklari i stolari nas stalno zovu, a nama trebaju stručnjaci metalske struke", žali se Vranić.  

Korekcije plaće
Uvjeti rada u Alstomu su vrlo pristojni, prosječna mjesečna neto isplata na razini godine je oko 8000 kuna. Svake godine se korigira ugovorna bruto plaća. Daljnje individualne korekcije su prema ostvarenim rezultatima i učinkovitosti pojedinca, a na primanja svakog zaposlenika utječu i poslovni rezultati. "Trenutno radimo na poboljšanju uvjeta za inženjere jer Mercerova istraživanja pokazuju određenu potplaćenost. Moramo ostati konkurentni, odnosno paziti na troškovnu strukturu pa je određen i trogodišnji period u kojem bismo i plaće inženjera učinili još atraktivnijima i osigurali da nema prevelike fluktuacije. Nismo idealni, ali mislim da smo fer poslodavci. Ljudi kod nas dobivaju mogućnost školovanja, napredovanja, internacionalno okruženje, osigurani su 24 sata dnevno, svi zaposlenici imaju ugovoren menadžerski opseg zdravstvenog pregleda godišnje. Nije ih lako financijski motivirati, jer imamo golemo porezno opterećenje i puno parafiskalnih nameta. Značajno smo skuplji od ostalih kompanija s jugoistoka Europe i dugoročno nam prijeti da postanemo nekonkurentni.

Taj je problem sve teže rješavati samo kroz povećanje produktivnosti i efikasnosti", upozorava Vranić. Karlovački Alstom više nema kao finalni proizvod cijelu turbinu, za to nije bilo dovoljno posla na dodijeljenom tržištu. Danas proizvode uglavnom komponente plinskih i parnih turbina, primjerice turbinske lopatice, no često se radi i sa kućištima turbina i do 100 tona težine. Hoće li se kompanija uključiti u nove projekte? "Da, Alstom je generalno zainteresiran za TE Plomin 3, što naravno ovisi o tome koju će opremu investitor odabrati. Ako posao osvoji investitor s kojim će se Alstom pojaviti, naša će tvornica zasigurno biti uključena u izradu i obradu pojedinih komponenti proizvoda i možebitno sudjelovati u  završnoj montaži same turbine. Mi već održavamo Plomin 1 i Plomin 2, a ovaj potonji smo i proizveli", kaže Vranić.  Nakon manjeg pada prihoda u poslovnoj godini 2009. i 2010., Alstom se brzo vratio natrag i po prvi puta ostvario prihod veći od 400 milijuna kuna. Kako dalje napredovati?

Povećanje kapaciteta
"Stalno osluškujemo tržište. U našim rukama je relativno malo parametara i manje-više smo ih potrošili. Imamo još malo prostora na produktivnosti, ali to nije beskrajna kategorija. U isporukama na vrijeme došli smo do 97 posto, što je impresivan rezultat, ali nas ne treba zadovoljiti. U servisnom segmentu je od izuzetnog značaja isporuka na vrijeme. Do sada smo kontinuirano dizali kapacitete strojeva i ljudi. Lagano podižemo ljestvicu produktivnosti, koristimo neke izvorno japanske metode i tehnike prilagođene za naše uvjete, rezultati nam omogućuju da u ovako složenoj situaciji ne dižemo cijenu proizvoda, već imamo prostora i za pokoje spuštanje cijene, što je vrlo značajno za konkurentsku poziciju kompanije", kaže naš sugovornik.

Povijest tvrtke – od bankrota do uspjeha 

Nekadašnju Jugoturbinu – Tvornicu parnih turbina je 1991. u stečaju kupila multinacionalka ABB i tvrtka mijenja naziv u ABB – Tvornica energetskih postrojenja. Nije se krenulo dovoljno ambiciozno, novi vlasnici nisu imali dovoljno konkretne planove za tvornicu, od 1200 ljudi zadržali su njih 300. Nakon desetak godina uspona i padova, 2000. tvrtku preuzima Alstom, multinacionalka sa sjedištem u Francuskoj, vodeća svjetska kompanija za proizvodnju energetske opreme, prijenos energije i rješenja transporta. Tvornica u Karlovcu je bila dio energetskog sektora ABB-a koji je kupljen od strane Alstom grupe. Tvrtka je 2001. ponovno bila u dosta lošoj situaciji, u Karlovac je već stigao čovjek koji je trebao ugasiti tvornicu. Radnicima postaje jasno u kakvoj su situaciji, dolazi do promjene menadžmenta i na čelo Uprave se postavlja novi menadžment tim na čelu s Damirom Vranićem. Taj se inženjer, koji je u tvrtki od kraja 80-ih, prije toga vratio iz Švicarske, gdje je dvije godine proveo na privremenom radu. Nakon povratka je kraće vrijeme radio u Odjelu vođenja narudžbi, bio je direktor proizvodnje, a 2004. izabran je za predsjednika Uprave Alstoma Hrvatska. U tvrtki je u to vrijeme radilo oko 500 ljudi. "U tom trenutku su nam obveze bile 51,8 milijuna kuna veće od vrijednosti imovine, što je situacija bankrota. Likvidnost nas je spasila od stečaja, a bila je osigurana unutarkompanijskim kreditom. Počeli smo raditi kvalitetnije, voditi brigu o poslovanju, posložili troškovnu strukturu. Kad su francuski vlasnici vidjeli da osvajamo nove, profitabilne narudžbe, odlučeno je da nas se pusti da pokažemo što znamo", kaže Vranić.

Nadzorni odbor bez Francuza  

Uprava Alstoma u Hrvatskoj nema mnogo kontakata s Francuskom. Servisni centar je vezan uz Milano, gdje je sjedište regije jugoistočna Europa, koje obuhvaća područje od Egipta preko Turske i Balkana do Italije;  jedinica Istraživanje i razvoj i Inženjering je povezana s Alstomovim sjedištem plinskog biznisa u Badenu, Švicarska. Također, od petero članova Nadzornog odbora Alstoma Hrvatska, u kojem sjede predstavnici triju funkcionalnih cjelina, trenutno nema niti jednog Francuza, a službeni jezik u kompaniji je engleski.

Manje poznati u javnosti 

Alstom, koji je 2010. osvojio Zlatnu kunu HGK za najbolje veliko trgovačko društvo u Hrvatskoj, jedna je od triju najvećih tvrtki u Karlovačkoj županiji. I dok su preostale dvije – Karlovačka pivovara i HS produkt, kroz medije izgradile prepoznatljivost i na nacionalnoj razini, za Alstom se zna uglavnom u lokalnoj zajednici. "Da, nismo stavili toliki naglasak na eksternu komunikaciju, no kupci i poslovni partneri su vrlo dobro upoznati sa nama", kaže Damir Vranić, koji je zbog doprinosa spašavanju i razvoju tvrtke 2009. godine dobio Crominu nagradu za menadžera godine.

Alstom grupa  

Alstom Grupa zapošljava više od 92.600 ljudi u 100 zemalja svijeta i ostvarila je prihod od 19,9 milijardi eura u 2011./2012. godini. Najbrži vlak na svijetu  i metro s najviše kapaciteta rezultat su Alstomove tehnologije, a Grupa pruža i integrirana rješenja i nudi pripadajuće usluge za elektrane prema principu "ključ u ruke" i to neovisno o kojem je pogonskom gorivu riječ: voda, nuklearna energija, plin, ugljen, vjetar. Intenzivno se ulaže u istraživanje i razvoj te potiču inovacije na svim razinama.  Tu je važan razvoj plinskih turbina i kombi- postrojenja koja omogućavaju fleksibilnost, čime se izvrsno dopunjuju s obnovljivim izvorima energije.