Samoborska Proklima isporučila je ovoga mjeseca 10-tisućitu klima-komoru, profesionalni klimatizacijski i ventilacijski sustav, u svojih 20 godina djelovanja. Oprema proizvedena u toj tvrtki ugrađena je u tisuće industrijskih postrojenja, turističkih objekata i mnoge stambene zgrade. Opremili su klima-komorama, među ostalim, pogone Volkswagena u Njemačkoj te MAN-a u Rusiji.

"Naša oprema primarno je namijenjena objektima s višom dodatnom vrijednošću kao što su elektrane, visokosofisticirane tvornice, farmaceutska industrija, bazeni. Mi smo jedna od nekoliko tvrtki u svijetu u ovoj branši, naš je raspon usluga takav da gotovo nema projekta koji ne bismo mogli prihvatiti i realizirati. Obično su tvrtke iz našeg sektora specijalizirane za jedan segment. To nam, naravno, uz vrhunske reference, osigurava svijetlu perspektivu na globalnom tržištu", kaže Tomislav Cikač, direktor Proklime.

Prijelomna 2010.

Kompanija začetke ima u obrtu za klimatizaciju obitelji Rukavina, koji je utemeljen 1967., a osnovana je 1993. godine. Vremenom se osnivač povukao iz operativnoga upravljanja tvrtkom te ga prepustio menadžmentu, u kojem je i njegov sin kao član Uprave i tehnički direktor.

Tomislav Cikač na direktorsko je mjesto došao 2009. godine, kada je gospodarska kriza u Hrvatskoj bila na vrhuncu te je Proklima zabilježila pad prihoda veći od 20 posto, sa 106 milijuna kuna u 2008. na 82 milijuna. Kriza je pogodila posebice građevinski sektor, uz koji je tvrtka, kao isporučitelj opreme za klimatizaciju, najviše vezana.

Cikač se prisjeća da je 2010. bila najizazovnija godina u novijoj povijesti kompanije jer je, osim pada domaćeg tržišta, kriza pogodila i Europu. Prihod im je pao na 56,2 milijuna kuna te je bilo nužno provesti restrukturiranje. Tada je broj zaposlenih smanjen sa 130 na 90. Dio zaposlenika morao je, na žalost, dobiti otkaz, a optimiziranje je obavljeno i izdvajanjem pojedinih djelatnosti koje nisu bile glavni biznis tvrtke. Reforme su u 2011. podigle prihod na 82 milijuna kuna, da bi lani ostvarili rekordne rezultate.

Tomislav Cikač objašnjava da u ukupnom iznosu prošlogodišnja realizacija od 102,5 milijuna kuna nije najveća u povijesti tvrtke, no kako je riječ o prihodu ostvarenom isključivo od njihove osnovne djelatnosti, razvoja, proizvodnje i montaže klima-komora, može se reći da im je to najuspješnija godina dosad.

Uvoze većinu komponenti

Iako i dalje većinu prometa Proklima ostvaruje na domaćem tržištu, oko 55 posto, planiraju već ove godine smanjiti taj udjel na samo 25 posto. Razlog je, naravno, kriza, koja i dalje vlada u Hrvatskoj, a osim smanjenih narudžbi, posljedica je i nelikvidnost. Cikač kaže da su imali problema s naplatom na domaćem tržištu, no nije, objašnjava, riječ o iznosima koji bi ugrozili normalno poslovanje tvrtke. Njihovo glavno izvozno tržište je Europa, a sve se više probijaju i u ostale dijelove svijeta. Najviše izvoze u Nizozemsku, slijede Rusija, Njemačka, Velika Britanija, Kazahstan i Švicarska. U Proklimi ističu i projekt koji su imali za proizvođača čipova u Maleziji. Riječ je o jednoj jedinoj europskoj tvrtki koja proizvodni čipove, Infenionu iz Njemačke, za koju je samoborska tvrtka već radila, a kad su se Nijemci odlučili proširiti u Aziju, zadržali su Proklimu kao partnera. Cikač navodi da je bila riječ o jednokratnom poslu, no reference i iskustvo na tom tržištu, ističe, jamstvo su za neke druge izvaneuropske projekte u budućnosti.

Projekt izrade klima-komore može potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Objašnjavaju da se najviše vremena potroši na dogovaranje detalja s investitorom i projektantima. Nakon što se riješe svi pregovori, sama izrada uređaja traje od četiri do 12 tjedana, ovisno o složenosti projekta. Kako je riječ o visokotehnološkoj opremi, gotovo i nema komponenti koje se mogu nabaviti od hrvatskih proizvođača. Iznimka su elektromotori, koje Samoborci nabavljaju od Končara, te kamena vuna, koju im isporučuje novomarofska tvrtka Knauf Insulation, odnosno Termika. Sve ostalo uglavnom uvoze.

"Činjenica je da imamo izrazito visoku dodanu vrijednost, i do 40 posto, što znači da na cijenu komponenti dodajemo 40 posto troškova rada i profitnu maržu. Ako bi se gledalo u cjelini, u pojedinoj klima-komori bilo bi gotovo 50 posto domaćeg. No, kad je riječ o samim komponentama, situacija je puno gora po domaći proizvod", kaže Cikač.

Kočnica tehnički standardi

Ulazak naše zemlje u punopravno članstvo Eurpske unije neće puno utjecati na status i poslovanje Proklime, barem na europskom tržištu. Tomislav Cikač objašnjava, naime, da se tvrtka rijetko pojavljuje kao izravni dobavljač na natječaju. Uvijek je riječ o statusu podizvođača takva dobavljača. Stoga se na nju ne odnose neke administrativne zapreke članica EU prema tvrtkama iz zemalja nečlanica. No, samoborska tvrtka mogla bi profitirati od Europske unije na svjetskom tržištu.

"Nije svejedno kada se pojavljujete na nekom tržištu kao tvrtka iz Europske unije ili tvrtka iz male Hrvatske. Imamo ambiciju širiti se na globalno tržište, pa bi nam ta okolnost mogla biti od velike koristi za naš ugled i razvoj brenda", objašnjava prvi čovjek Proklime.

Zasad nije izvjesno da će tvrtka izlaziti na američko tržište, jer su tamo drukčiji tehnički standardi. Konkretno, to znači da bi morali imati dvije proizvodne linije, a sve komponente nabavljati iz SAD-a ili Kanade, što je preskupo.

O tome bi se moglo razmišljati, navode, tek ako bi se ostvarile najave o ujednačavanju energetskih i ostalih standarada između Europe i Amerike. Ako bi sada željeli poslovati na američkom tržištu, jedina razuma opcija bila bi da se otvori tvornica u "novom svijetu", što nije u njihovim planovima.

Zahtjevan projekt

Sklapaju 'tihe' klime za Muzičku akademiju

Među važnijim projektima u Hrvatskoj u Proklimi ističu nebodere Sky Office u Zagrebu. Riječ je o najmodernijem sustavu klimatizacije: grijanje/hlađenje uredskih prostora ostvaruje se preko spuštenih klima-stropova "isijavanjem" toplinske energije u kombinaciji s energetski visokoučinkovitim klima-komorama s adijabatskim hlađenjem. Radnici u pogonu tvrtke u Samoboru upravo sklapaju klima-komore koje će se ugraditi u novu zgradu Muzičke akademije u Zagrebu. Ističu da je riječ o zahtjevnom projektu zbog osjetljivosti toga prostora na buku, pa klimatizacijski uređaji, osim što su energetski visokoučinkoviti, moraju biti posebno tihi i ne smiju proizvoditi nikakve vibracije.