Zašto se Hrvati nerviraju oko prognoza MMF-a? ‘I ja se pitam’

Autor: Nikolina Buljan / VLM , 25. veljača 2013. u 17:15
Damir Novotny (Photo: Dalibor Urukalovic/Poslovni dnevnik/PIXSELL)

Svake godine je analiza ista: Kriza se pokazala žilavom, ali od sljedećeg proljeća će biti bolje.

U subotnjem broju Večernjeg lista izašao je tekst u kojem se analiziraju predviđanja MMF-a, Svjetske banke te Europske komisije u zadnjih pet godina. "Slušamo jedno te isto: nova godina, stara kriza i strpite se još godinu", kažu u Večernjaku.

Predviđali su nam ovako:

Veljača 2009.: “I ove godine očekujemo pad gospodarstva, a oporavak u Europi očekujemo sredinom iduće godine.”

Veljača 2010.: “Unatoč znakovima oporavka, kriza se pokazala žilavijom nego što smo očekivali pa i ove godine očekujemo pad gospodarstva, a blagi rast predviđamo početkom drugog kvartala 2011. godine.”

Veljača 2011.: “I dok su se neke zemlje poput Njemačke potpuno oporavile od krize iz 2008., ostatak Europe i ove će godine biti u minusu, konačni oporavak očekujemo početkom 2012.”

Veljača 2012.: “Produbljivanje dužničke krize u južnim zemljama i ostatak Europe gurnulo je u recesiju. Strpite se još malo – potpuni oporavak kontinenta stiže 2013.”

Veljača 2013.: “Gospodarstvo eurozone ove će godine pasti 0,3 posto, a iduće godine očekujemo rast od 1 ,4 posto .

"Svima onima koji se još nisu umorili od čitanja ovih prognoza Europske komisije, MMF-a, Svjetske banke… čestitamo na optimizmu što još žive u nadi da će 2014. godine Europa i Hrvatska napokon izaći iz krize", poručili su Večernjakovci.

Poslovni.hr pitao je analitičare zašto su nam predviđanja toliko važna kada su svake godine ista, a k tome i netočna te zašto se toliko uzrujavamo oko takvih analiza?

"I ja se to pitam", kaže Damir Novotny. Dodaje kako takve globalne analize ne bi trebali shvaćati ozbiljno jer one nisu odraz sveukupnog stanja. "Te se analize temelje na modelima svjetskog rasta. Mi koji ovdje živimo znamo da ekonomija pada te nema posebnog razloga da vjerujemo u oporavak jer on nema iz čega usljediti", govori Novotny.

Slično govori i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta koji objašnjava kako su analize MMF-a, Europske komisije i ostalih bile lažne samo za područje Europe dok su ostali poput azijskih zemlja ili Sjeverne Amerike, uspjeli opravdati očekivanja.

"Projekcije za Europu nisu bile točne jer je Europa uspjela stvoriti imidž da se izvukla iz krize. Tome je pridonijela Europska komisija i tako sama sebi naštetila jer su proizveli kontra učinak. Investitori im više ne vjeruju jer znaju da friziraju rezultate. Što je zemlja bila problematičnija, to su odstupanja u analizama bila veća", govori Lovrinčević.
 

Komentari (6)
Pogledajte sve

A najjace mi je ova izjava.Ono razvaljuje.

“Svakog tjedna, prema njegovim riječima, radna skupina Vlade na čelu s ministrom graditeljstva, Ivanom Vrdoljakom, obradi tri do četiri konkretna projekta vrijednosti od 50 do 200 milijuna eura. Najviše je projekata vezano za turizam, potom za industriju i energetiku”

Obrade svaki tjedan 3-4 konkretna projekta vrijednosti od 50 do 200 milijuna eura od kojih na kraju ne bude nista.

Nama treba jedna potpuna nacionalizacija i sve opet dovest pod drzavno vlasnistvo.Privatno ne smije vise postojat. Da je drzava vlasnik svega bilo bi poslova ko salate. Pogledajte sto kazu nasi vrijedni ministri:”Drzava je zaposlila u ovoj godini 12 tisuca ljudi”.Bravo za drzavu.Blago onome tko ima ovakvu drzavu i ministre. Eeeej 12 tisuca pa nije to 12 ljudi nego 12 tisuca dok je mrski neprijatelj istovremeno otpustio 100 tisuca.Zato takve treba istrijebit sto prije to bolje.
http://slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/203471/Default.aspx


A da uvažena gospoda počnu čitati izvješća misija MMF-a nakon redovnih posjeta Hrvatskoj? I to ona od sedamdesetak strana? Što gospoda misle, zašto ih MMF sastavlja i prezantira i kome su namijenjena?

Sva su javno dostupna na hrvatskom jeziku i vrlo se lako mogu naći.

Priznajem da svako od njih detaljno proučavam i da me od njih hvata strah. Posebno dijelova posvećenih konkurentnoti kao kroničnoj boljci koja zaslužuju posebnu pažnju. Angela Merkel je u Davosu rekla slijedeće: "Nisu jedinični troškovi rada (Lohnstueckosten; engl. unit labour costs) u Njemačkoj niski nego su u ostatku eurozone visoki. Nećemo pristati na uprosječavanje jer bi to još više oslabilo euroznu a Njemačka bi brzo izgubitla svoju poziciju izvozne velesile".

Inače u istočnoj Evropi rastu i prosperiraju samo ekonomije onih zemalja koje su uspjele uklopiti svoje proizvodne industrije u njemačku izvoznu industriju. Hrvatska tu stoji najgore u cijeloj Evropi: njen izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku (kao postotak BDP-a) je svega 1,7%. Srbija i Estonija dijele treće mjesto odostraga sa 2,1%. Kod Češke (na prvom mjestu) je to čak 18,7% (deset puta više od Hrvatske).

Ne čudi da zadnji special report Financial Timesa "Investing in eastern Europe) iz novembra 2011 (gdje se ta materija detaljno analizira)Hrvatsku nije spomenuo niti jednom jedinom riječju!

Predstave poput ove današnje u Splitu i ideološki kongresi na kojima se svi zaklinju za uvođenje eura a protiv devalvacije kune i dolaska MMF-a (što su kontradikcije "za ubit vola") koliko iritiraju toliko i nasmijavaju.

Jako dobar post, o ovome sam i ja govorio vise puta… cijela koncepcija zivota samo od turizma i beskrajnog zaduzivanja za odrzanje standarda, bez stvaranja ikakve industrijske baze, doveo nas je u permanentnu krizu.

Zasto trajnu? Pa zatp jer smo sa stopama rasta od 1,2% upravo tu… Bez snaznog rasta izvoza, nemamo kuda rasti.

Njemacka je najveca svjetska industrijska supersila(izvoz 1000mrd), suficit proracuna, roba, usluga i ogromni visak kapitala. Njemacka nam je i sklona, ali zbog korupcije, sustava, porezne politike itd. nismo privukli nikakvu njihovu proizvodnju. Ona stvara dobra radna mjesta, kooperante, izvoz itd.

Potpuni kontrast nama je zemlja poput Slovacke, koja je privukla ta ulaganja. Pred 10g mnogo siromasniji od nas, danas nisu u krizi, a i uskoro ce biti sve bogatiji. Nama ne treba komadna ekonomija, vladine investicije itd. nego dobro poslovno okruzenje, mnogo manji porezi i sredjena drzava.

A da uvažena gospoda počnu čitati izvješća misija MMF-a nakon redovnih posjeta Hrvatskoj? I to ona od sedamdesetak strana? Što gospoda misle, zašto ih MMF sastavlja i prezantira i kome su namijenjena?

Sva su javno dostupna na hrvatskom jeziku i vrlo se lako mogu naći.

Priznajem da svako od njih detaljno proučavam i da me od njih hvata strah. Posebno dijelova posvećenih konkurentnoti kao kroničnoj boljci koja zaslužuju posebnu pažnju. Angela Merkel je u Davosu rekla slijedeće: “Nisu jedinični troškovi rada (Lohnstueckosten; engl. unit labour costs) u Njemačkoj niski nego su u ostatku eurozone visoki. Nećemo pristati na uprosječavanje jer bi to još više oslabilo euroznu a Njemačka bi brzo izgubitla svoju poziciju izvozne velesile”.

Inače u istočnoj Evropi rastu i prosperiraju samo ekonomije onih zemalja koje su uspjele uklopiti svoje proizvodne industrije u njemačku izvoznu industriju. Hrvatska tu stoji najgore u cijeloj Evropi: njen izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku (kao postotak BDP-a) je svega 1,7%. Srbija i Estonija dijele treće mjesto odostraga sa 2,1%. Kod Češke (na prvom mjestu) je to čak 18,7% (deset puta više od Hrvatske).

Ne čudi da zadnji special report Financial Timesa “Investing in eastern Europe) iz novembra 2011 (gdje se ta materija detaljno analizira)Hrvatsku nije spomenuo niti jednom jedinom riječju!

Predstave poput ove današnje u Splitu i ideološki kongresi na kojima se svi zaklinju za uvođenje eura a protiv devalvacije kune i dolaska MMF-a (što su kontradikcije “za ubit vola”) koliko iritiraju toliko i nasmijavaju.

New Report

Close