Financijska tržišta više vole ‘jezgru’ eurozone

Autor: Marina Biluš , 21. veljača 2013. u 21:30
Fotolia

Tvrtke iz Njemačke, Francuske, Belgije i Nizozemske posudile su 37 milijardi eura, trostruko više od onih iz rubnih zemalja uzele.

Da su kompanije unutar zone eura u posljednje vrijeme iskoristile smirivanje financijskih tržišta i povoljnije uvjete zaduživanja već je poznato. No najnovije analize sada i brojčano potvrđuju da su u unovčavanju optimističnijeg trenda znatno uspješnije bile tvrtke iz tzv. jezrge europske monetarne unije, za kojim kaska korporativni sektor perifernih država. Analiza podataka Europske središnje banke koju je izradio britanski Barclays pokazala je da su njemačke, francuske, belgijske i nizozemske kompanije u drugoj polovici protekle godine na financijskim tržištima posudile 37 milijardi izuzetno povoljnih eura. S druge strane, trostruko manje (12 milijardi eura) uspjele su prikupiti tvrtke iz Italije, Španjolske, Portugala i Grčke uz napomenu da su barijeru na financijskim tržištima uspjele probiti samo veliki “igraču”, poput Telecoma Italia ili Telefonice.

Istodobno je kreditiranje u periferiji znatno više smanjeno nego li je slučaj u državama centra eurozone. Barclays tako navodi da je bankarsko posuđivanje u rubnim zemljama monetarne unije palo 65 milijardi eura, dok je minus u “jezgri” bio bitno manji. U Španjolskoj je kreditiranje najviše potonulo, riječ je o 43 milijarde eura manje u drugoj polovici 2012. godine. Sve ovo ukazuje na daljnje produbljavanje problema financijske fragmentacije unutar zone eura na koje već dulje ukazuju ekonomisti, a u svojim ga govorima često spominje i glavni europski guverner Mario Draghi. “Financijska tržišta se oporavljaju, što se ne može reži za realnu ekonomiju svih zemalja eurozone. Unija će se naći u velikim problemima nastave li se povećavati razlike između jezgre i periferije”, kaže fond menadžer Old Mutala Stewart Cowley.

Komentirajte prvi

New Report

Close