Hrvatska seljačka stranka (HSS) ocijenila je danas potpuno neprihvatljivim zakonska rješenja kojima bi se ograničila mogućnost odobravanja kredita po tekućem računu, tzv. "prekoračenja".

Takva vladina intervencija u kreditno poslovanje banaka potpuno je neprihvatljiva sa stajališta najbolje prakse tržišnih ekonomija, navodi HSS reagirajući na najavu Ministarstva financija da se pripremaju zakonska rješenja kojima bi se ograničila mogućnost odobravanja kredita po tekućem računu ("prekoračenja" po računu).

U tržišnim ekonomijama, ističe HSS, vlada ne može građanima (ni poduzećima) ograničavati slobodu zaduživanja u kreditnim institucijama. Dodaje kako bi to bilo jednako kao kad bi vlada "ograničila građanima slobodu kupovanja proizvoda, korištenja telefonskih usluga (koje su u Hrvatskoj preskupe) ili putovanja na odmor u inozemstvo". Građani moraju sami odlučivati o tome kakve će kredite i po kojim uvjetima "kupovati" u kreditnim institucijama, smatra HSS.

Ističe da je, s tim u vezi, najavljena intervencija potpuno neprihvatljiva i neprimjerena zemlji s tržišnom ekonomijom kakvu Hrvatska, kao buduća članica Europske unije, mora razvijati.

Prihvati li Hrvatski sabor najavljenu zakonsku promjenu i ako ona postane obvezujuća, banke bi morale jednokratno smanjiti plasmane kućanstvima koja se koriste kreditima po tekućem računu. Građani takav udar na osobnu likvidnost ne bi mogli izdržati, upozorava HSS.

Ističe da bi naglo povlačenje tih kredita izazvalo "dodatnu kontrakciju domaće potražnje i potrošnje", dodatni pad ekonomske aktivnosti i smanjivanje broja radnih mjesta u industriji ovisnoj o domaćoj potrošnji.

Takva vladina intervencija s druge strane ne bi imala nikakvog učinka na vladin financijski položaj, osim činjenice da bi banke imale višak likvidnosti i mogle bi ga plasirati vladi. Tako bi se, ocjenjuje HSS, samo produbili fiskalni problemi.

Naglašava da najavljena mjera znači nastavak povlačenja kredita iz privatnog sektora i prelijevanje potencijala kreditnih institucija prema javnom sektoru te povećavanje javnog duga, što je već kratkoročno potpuno neprihvatljiv smjer ekonomske politike. U HSS-u misle da kreditiranje građana ne samo da vlada u krizi ne bi trebala ograničavati, nego bi ga trebala poticati.

Nadzor nad rizicima kreditnog poslovanja vlada mora prepustiti samim bankama i HNB-u kao nadzornoj agenciji. U vezi sa zaštitom potrošača, mnogo veću korist za korisnike kredita vlada bi mogla ostvariti snižavanjem zateznih i drugih kaznenih kamatnih stopa i ograničenjem previsokih naknada, ocjenjuje HSS.