Osim Velike Britanije i Njemačke, niti jedna druga europska zemlja nije Zagrebu najavila da će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU) uvesti ograničenja na zapošljavanje hrvatskih građana. Štoviše, interes za hrvatskom radnom snagom već postoji: Austrija, Češka i Slovačka samo čekaju službeni ulazak Hrvatske u EU u srpnju i slobodu kretanja radnika iz Hrvatske Unijom. Kako doznajemo, Austrijanci su najviše zainteresirani za hrvatske ugostiteljske djelatnike. Već iduće zime, s krajem naše turističke sezone, a početkom skijaške, oko 300 hrvatskih ugostitelja s dobrim poznavanjem njemačkog jezika moglo bi se na nekoliko mjeseci zaposliti u austrijskim skijalištima. Interes za hrvatskim radnicima iskazale su i Češka i Slovačka, kojima su pak u fokusu interesa liječnici!

No, i dio hrvatskih poslodavaca čeka otvaranje granica i mobilnost radne snage. Riječ je uglavnom o našim poslodavcima koji su i dosad računali na radnike iz inozemstva, za koje su i postojale kvote o uvozu strane radne snage. Premda oni neće spasiti 26 milijuna nezaposlenih u EU, stotinjak radnika iz Bugarske i Rumunjske moglo bi se u Hrvatskoj zaposliti već do kraja ove godine. Kako je Poslovnom dnevniku potvrdila Vilma Mostahinić, voditeljica projekta “Eures usluge prema poslodavcima”, koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, Velika Britanija još je ranije najavila ograničenje na zapošljavanje radnika iz Hrvatske na minimalno dvije godine. Iako je to otvorena mogućnost svake zemlje EU, službeni London želi zadržati tu mogućnost nakon iskustava s rumunjskim, bugarskim i poljskim radnicima. Iako je službeni stav vlade u Londonu da imaju malo razloga vjerovati da će, nakon pristupanja, hrvatski građani pohrliti na Otok, opreza kod njih nikad dosta, premda su nedavno pozvali hrvatske sezonce da dođu u Britaniju brati jagode.

“Ni najave o ograničenjima iz Njemačke nisu stopostotne jer je ta zemlja već najavila da će hrvatski zdravstveni radnici, ICT inženjeri, tehničari, ugostitelji i hotelijeri te vodoinstalateri i električari biti dobrodošli. U sklopu Eures projekta koji omogućava zapošljavanje radnika iz EU u Hrvatskoj i naših radnika u Uniji bit će organizirana i strukovna usavršavanja deficitarnih djelatnika iz Hrvatske u Njemačkoj”, kaže Mostahinić.
Švedska, koja je i pokrovitelj Eures projekta u Hrvatskoj, dodaje Mostahinić, sigurno neće imati restrikcija prema radnicima iz Hrvatske, a našim liječnicima već se nadaju u Češkoj i Slovačkoj. Osim ugostitelja, austrijsko tržište rada moglo bi se otvoriti i za hrvatske, naglasila je, fizioterapeute, te inžinjere ICT-a, strojarstva i građevine.

Alterra grupa gleda istočno

Stižu čistačice iz Rumunjske i Bugarske
Osim hrvatskih brodogradilišta i luka te onih građevinskih tvrtki koje su i dosad računale na strane radnike putem kvota koje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, na EU radnike računaju i neki poslodavci koji dosad nisu iskazivali interes za uvozom radne snage. Među prvima je i Alterra grupa, koja se bavi čišćenjem i održavanjem. Kako kaže Bojana Mrkonjić iz Alterre, oni su zainteresirani za NKV radnike iz Bugarske i Rumunjske. “Oni su daleko jeftiniji od naših NKV radnika i nadamo se da ćemo kroz Eures program dobiti odgovore kako doći do njih i kako ih regrutirati”, kazala je Mrkonjić.