Ciprani u nedjelju 17. veljače biraju predsjednika u nadi da će on s međunarodnim ustanovama brzo dogovoriti plan spašavanja iz teške gospodarske krize koja je dominirala kampanjom i u drugi je plan potisnula zamrle pregovore oko ujedinjenja otoka, podijeljenog desetljećima između grčke i turske zajednice. Od natjecanja za drugi petogodišnji mandat odustao je komunistički predsjednik Demetris Christofias kojemu je u kampanji 2008., prioritet bio pronaći rješenje za okončanje 40-godišnje podijeljenosti otoka.

Prema predsjedničkom sustavu izvršnu vlast obnaša predsjednik te će pobjednik nedjeljnih izbora potpisati plan spašavanja zemlje s međunarodnim ustanovama. U protivnome Cipru prijeti stečaj, kažu stručnjaci. Cipar od lipnja pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Europskom unijom i Europskom središnjom bankom (ECB) o planu spašavanja gospodarstva. Procjenjuje se da mu treba 17 milijardi eura, od čega 10 milijardi za oporavak banaka koje su jako izložene grčkom dugu.

Nicos Anastasiades

Ankete predviđaju da će 40 posto glasova od 545.000 upisanih birača dobiti 66-godišnji Anastasiades), vođa najveće oporbene stranke Disy (desnica). Odvjetnik po struci, a karijerni političar, proeuropljanin Anastasiades želi EU uključiti u pregovore za ponovno ujedinjenje Cipra koji se vode pod okriljem UN-a i na mrtvoj su točki.

Spreman je na velike reforme kako bi oživio gospodarstvo i zagovara štednju u zamjenu za međunarodni plan spašavanja Cipra. Ne uspije li u prvome krugu dobiti više od 50 posto glasova, drugi je krug predviđen 24. veljače.

Stavros Malas

Nekih 15 posto manje glasova trebao bi dobiti 45-godišnji Malas, službeno neovisni kandidat, kojega podupire komunistička stranka Akel. Taj znanstvenik ističe da će zemlja morati poštovati plan gospodarskog spasa kada ga dogovori s MMF/EU/ECB i zagovara privatizacije. Nedostaje mu političkog iskustva.

Giorgos Lillikas

Bivši premijer Lillikas (52), natječe se kao neovisan kandidat uz potporu socijalista. Jedini od trojice vodećih kandidata među njih 11 protivi se oštrim mjerama štednje i privatizacijama. Želi pokrenuti zemlju eksploatacijom velikih ležišta plina otkrivenih u vodama oko Cipra, no za to će trebati godine.

Cipar je 2011. obznanio da raspolaže s 2,13 bilijuna prostornih metara plina tržišne vrijednosti 60 milijardi eura. Istraživanja provode grupe Total, ENI, južnokorejski Kogas i američki Noble Energy, piše Reuters, no Turska otvoreno osporava Cipru pravo da jedini eksploatira zalihe. Cipar je podijeljen od 1974. kada je Turska invazijom na sjeverni dio otoka odgovorila na državni udar kojim je otok trebao biti pripojen Grčkoj. Ciparski Turci proglasili su vlastitu državu koju međunarodna zajednica ne priznaje.

Nekih 600 ciparskih Turaka koji žive u južnom, grčkom dijelu Cipra i stanovnici su EU-a, moći će glasati u nedjelju, kao i 300 ciparskih Grka koji žive na sjevernom dijelu otoka. Godine 2004. u velikom krugu proširenja u EU je ušao samo grčki dio Cipra. Ciparski Turci masovno su tada odobrili plan UN-ova izaslanika Kofija Annana za ujedinjenje otoka, no odbacili su ga ciparski Grci.