Hrvatski sabor jutros je, uz potporu klubova, objedinjeno raspravio četiri zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo, u području zaštite hrane te od kemikalija, usklađuje s uredbama Europske unije.

Potporu klubova i zastupnika dobili su predloženi Zakon o materijalima koji dolaze u dodir s hranom, izmjene Zakona o provedbi uredbe o deterdžentima, Uredbe o izvozu i uvozu opasnih kemikalija te izmjene Zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO). Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik uvodno je rekao kako će, sukladno prvom spomenutom zakonu, tvrtke koje posluju s materijalima i predmetima u dodiru s hranom svoju djelatnost morati prijaviti Ministarstvu zdravlja. Službeni nadzor nad tim tvrtkama obavljat će sanitarni inspektori, a zakonom će se omogućiti izravna primjena uredbi Europske unije nakon pristupanja Hrvatske EU.

Uredbom o deterdžentima propisuje se obveza članica EU da prošire ovlasti za postupanje inspekcijskih tijela u odnosu na uporabu fosfata u deterdžentima koji se koriste u kućanstvu, te su obvezne propisati kaznu za kršenje te uredbe.  Izmjenama Zakona o GMO-u redefiniraju se pojedini pojmovi te se postojeći pojmovnik proširuje novim definicijama. Propisuje se pravna osnova za ovlašćivanje nacionalnog referentnog laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO organizama i proizvoda koji potječu od GMO-a.

Stjepan Milinković (HDZ) upozorio je na brojne probleme prehrambene industrije, posebno mesa i mlijeka, koje dodatno, istaknuo je, narušavaju događaji i afere poput one nedavne s pronalaskom štetnih tvari u mlijeku. "Opet se krivnja svaljuje na onoga koji je najslabiji, na naše proizvođače", poručio je, pozivajući nadležne da se suzdrže od neutemeljenih optužbi i loših poruka kojima se otežava ionako vrlo loša situacija poljoprivrednih proizvođača.  "Tom problemu ne smije se pristupati ishitreno i optuživati one koji snose najveći teret", istaknuo je Milinković.

Njegov stranački kolega Petar Čobanković je, ističući važnost zdrave hrane za Hrvatsku i njezine građane, nužnim ocijenio da Hrvatska ostane zemlja oslobođena od GMO-a. Petar Baranović sumnja, pak, da je Hrvatska "GMO free country", ističući kako se u HNS-u prema GMO-u ne odnose konzervativno, ali, sukladno znanstvenim dostignućima, izražavaju dvojbe prema toj tehnologiji i njezinom primjenom dobivenoj hrani. "Ministarstvo poljoprivrede tu treba biti vrlo oprezno, vrlo dosljedno u primjeni propisa i da budno prati kakav će odnos prema GMO-u imati svjetska znanost", poručio je. Baranović je naglasio kako s GMO-om Hrvatska ne smije ići ishitreno. "Budimo džentlemeni i pustimo nekoga drugog da prvi prođe kroz vrata", kazao je.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin upozorio je kako hrvatski seljak sve više gubi bitku s uvozničkim lobijem, s čim se složio i Dinko Burić (HDSSB). "Ne trebamo se skrivati pred činjenicom da se hrvatski građani hrane smećem iz uvoza, izvozimo zdravo, a uvozimo hranu upitne kvalitete", poručio je Burić.

Istaknuo je da Hrvatska uvozi 40 do 45 posto hrane, dok je prosjek u EU oko 8 posto. "Pitanje vlastite proizvodnje hrane jedan je od elemenata suverenosti svake ddržave, i dok se članice EU bore za tu suverenost, mi postajemo ovisnici i robovi drugih", naglasio je Burić