Afera koja je izbila kada je bosanskohercegovačka pogranična inspekcija u nekim Dukatovim i Vindijinim pošiljkama mlijeka prošloga tjedna otkrila povećanu koncentraciju aflatoksina M1 rasplamsala je dvojbe o kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti hrane koju konzumiramo. Nakon velika odjeka u medijima i javnosti jučer je burno bilo i u Saboru, gdje je zastupnik laburista Branko Vukšić izravno prozvao ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu. "Tko će odgovarati za počinjenu štetu? Ako su štetni sastojci nađeni u dijelu Vindijina i Dukatova mlijeka, otkud visokopozicionirani činovnici u Ministarstvu znaju da je to mlijeko baš domaćih krava? Ako je zatrovano mlijeko, bili bi zatrovani i sirevi i svi ostali mliječni proizvodi, a nisu", rekao je Vukšić iznoseći sumnju laburista kako je posrijedi dokaz da je zatrovano mlijeko iz uvoza.

Kod Jakovine 300 inspektora
Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika odnosno, Poglavlje 12 u pregovorima o pristupanju Hrvatske u Europsku uniju, zatvoreno je među prvima još u srpnju 2010. bez velike buke, što je tumačeno kao veliki uspjeh jer, argumetiralo se, Bruxelles nam ne bi dao zeleno svjetlo da je ustanovio ikakav šlamperaj. Prema EU zakonodavstvu, kvaliteta je zapravo tržišna kategorija, svaki proizvođač odgovoran je za asortiman koji plasira na tržište. Hrvatska je samo preslikala tu pravnu stečevinu Unije, a kako najveće količine hrane uvozimo upravo s tog tržišta, uglavnom se prihvaća vjerodostojnost deklaracija koje prate proizvode.  No, činjenica da su za kontrolu uvoza hrane na graničnim prijelazima i promet u trgovačkim lancima zadužene čak četiri inspekcije raspoređene u tri ministarstva u najmanju ruku izaziva sumnju da te službe mogu reagirati pravodobno i učinkovito. Veterinarska inspekcija ocjenjuje proizvode životinjskog podrijetla, dok fitosanitarna provjerava tržišne standarde za svježe voće i povrće i njih dvije vezane su uz Ministarstvo poljoprivrede. Sanitarna inspekcija nadzire proizvode biljnog podrijetla, no njezina je matica Ministarstvo zdravlja, a gospodarski inspektori iz Državnoga inspektorata zaduženi za nadzor hrane u maloprodaji pripadaju Ministarstvu gospodarstva. Usto, u sustav kontrole uključeno je još nekoliko državnih institucija, poput Agencije za hranu, Veterinarskog instituta, Centra za kontrolu namirnica te Zavoda za toksikologiju.

Kako inspektori, koji plaće uredno primaju iz državnog proračuna, što znači iz uplata svih poreznih obveznika, kontroliraju tržište hrane neovisno o tome je li riječ o proizvodima koji su u maloprodaju stigli iz uvoza ili iz proizvodnih pogona domaćih kompanija, pokušali smo odgonetnuti zatraživši pojašnjena na svim mjerodavnim adresama. Iako u njihovoj organizacijskoj strukturi imaju veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju, iz Ministarstva poljoprivrede potpuno su se oglušili na naše upite. Nismo mogli doznati čak ni koliko inspektora nadzire tržište hrane. Tek nam je neslužbeno spomenut podatak da pod okriljem Ministarstva poljoprivrede djeluje čak 300 veterinarskih inspektora, odnosno veterinara koji imaju ovlaštenje.  Sanitarana inspekcija je pak uz niz suhoparnih navoda izdvojila i podatke o prošlogodišnjim nalazima. Iz njihova očitovanja proizlazi da Hrvati mogu mirno spavati jer, s obzirom na silne tone hrane koja dnevno na ovdašnje tržište stiže iz uvoza, broj zaplijenjenih i uništenih prehrambenih proizvoda je minoran. Iz Državnog inspektorata dali su nam konkretne podatke o lanjskom nadzoru i nađenim prekršajima. No, njihov prošlogodišnji učinak otvara dvojbu o učestalosti izlaska na teren. Naime, u izvješću za 2011. izneseno je da su gospodarski inspektori proveli 28.610 kontrola, dok su ih tijekom 2012. odradili tek 11.233. 

HAH će istraživati alfatoksin
U Hrvatskoj agenciji za hranu (HAH) smatraju pak kako oni nisu izravno mjerodavni za eventualnu nesređenost na tržištu i moguće posljedice nekvalitetnih i zdravstveno neispravnih prehrambenih artikala. Njihova osnovna zadaća, poručuju s te adrese, znanstvena je i stručna procjena rizika te donošenje znanstvenih mišljenja i znanstvenih studija o svim pitanjima vezanim uz zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje koja se provodi ili na zahtjev Ministarstva poljoprivrede ili na vlastitu inicijativu. Tijekom ove godine, najavljuju, namjeravaju (koje li slučajnosti) provesti istraživanje upravo o prisutnosti aflatoksina M1 u sirovom mlijeku i proizvodima na bazi mlijeka. Iz HAH-a objašnjavaju kako donose i znanstvena mišljenja vezana uz stavljanje nove hrane prvi put na tržište Hrvatske, stavljanje GM hrane i GM hrane za životinje, a pružaju i znanstvene savjete i znanstvenu i tehničku potporu zakonodavstvu u svim pitanjima iz područja koja imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za životinje te u pitanjima prehrane ljudi. 

Više adresa
Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kaže da ne postoji apsolutno siguran sustav nadzora, niti neko tržište može reći da je potpuno zaštićeno. "U situacijama nakon što u javnost dospiju vijesti poput ove o toksičnosti mlijeka javnost se zgraža i misli da na tržištu nema nadzora. Stanje bi bilo znatno bolje da svi sustavi rade transparentno", ističe i dodaje da netransparentnost i rascjepkanost inspekcija na više adresa ne pridonosi učinkovitosti. "U Bruxellesu su prihvatili naš model i dosad nam nisu našli greške, no tražit će ih, pa bi možda trebalo razmisliti i združiti sve inspekcije te ih koordinirati iz jednog centra", zaključuje Katalenić. I Mario Mitak, predstojnik Odjela za veterinarsko javno zdravstvo u Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI), podsjeća na EU pravilo odgovornosti proizvođača. "Sustav kontrole zahtijeva znatna financijska sredstva, pa je moguće da se pojedini prozvođači poneseni profitom možda 'zaigraju' i zaborave na etiku i moral, odnosno zdravlje potrošača. I uvođenje HACCP-a svojedobno je iznimno dobro prihvaćeno, no mnogi su vremenom zaboravili na obveze i nadzor se provodi tek jednom ili dva puta godišnje", upozorava Mitak i tvrdi da HVI ima opremu i osoblje na svjetskoj razini i ovlašten je za 120 metoda, dok se neki laboratoriji olako razbacuju akreditacijama premda nemaju ni osoblja ni opreme. "Proizvođači hrane u Hrvatskoj, osobito lideri u pojedinim segmentima tržišta, u najvećoj mjeri brinu se o zaštiti zdravlja potrošača i kvaliteti svojih proizvoda, stoga uz obvezne kontrole dodatno investiraju u vlastite nadzorne i analitičke sustave", ističe Milka Kosanović, direktorica Poljoprivredno-prehrambenog sektora pri HUP-u. Međutim, upozorava, osnovni uvjet za funkcioniranje sustava je da svi subjekti funkcioniraju prema istim standardima. Proizvođači su, naglašava Kosanović, prihvatili odgovornost za proizvod na tržištu, no oni u rukama nemaju sve mehanizme putem kojih se kontrolira cjelokupan proces. 

Tretman uvoznih proizvoda
Sustav nadzora kakvoće koji primjenjuju u potpunosti je usklađen sa Zakonom o hrani te nastavno i na svu ostalu horizontalnu i vertikalnu legislativu, kaže Josip Budimir, član Uprave Francka. Temeljem godišnjih planova prodaje i proizvodnje, pripremaju se i planovi analiza sirovina, poluproizvoda i finalnih proizvoda. Uska suradnja i partnerski odnos s renomiranim domaćim i stranim dobavljačima omogućuju praćenje kroz cijeli lanac, objašnjava i dodaje kako istodobno redovnim auditiranjem dobavljača zajedno surađuju na podizanju sustava na još višu razinu. Poslovanje su, navodi, uskladili sa zahtjevima međunarodne norme ISO 22000:2005 Sustavi upravljanja sigurnosti hrane koja se temelji na HACCP načelima i usklađenost potvrđuju još i redovnom neovisnom akreditiranom certifikacijom.I prokuristica Kraša Marica Vidaković ističe da uprava najveće domaće konditorske kompanije sustavno provodi nadzor nad kvalitetom proizvodnje iako sve svoje sirovine kupuju kod renomiranih dobavljača. Primjerice, navodi, iako Kraš mlijeko u prahu uvozi iz Austrije, Belgije i Njemačke, ta se sirovina, kao i sve ostale, redovito ponovno analizira i u vlastitim laboratorijima tvrtke. I Vidaković tvrdi kako su hrvatski proizvođači hrane daleko rigorozniji sami prema sebi u ispunjavanju svih kriterija da tržištu ponude visokokvalitetan proizvod, za razliku od uvoznog asortimana, koji često prati upitna kakvoća.  "Ako je neki proizvod proizveden prije dva mjeseca i neovisno o tome što mu rok trajanja iznosi još deset mjeseci, hrvatski proizvođači ne mogu ga plasirati u maloprodaju, a dogodi li se da ga trgovac mjesec dana prije isteka roka valjanosti ne proda, bez obrazloženja ga vraća proizvođaču", ilustrira tržišnu situaciju Vidaković navodeći da se hrvatski i proizvođači i potrošači svako malo u trgovinama suočavaju s uvoznim proizvodima koji su na police stavljeni premda im je rok trajanja na izmaku. "Državne institucije moraju primjenivati istovjetne kriterije, počevši od onih s deklariranjem sirovina do pozicija u prometu i za domaće proizvode i za robu iz uvoza. Tko od nas u takvim izjednačenim okolnostima ne uspije opstati, neka propadne, nećemo prigovarati, no takav se pristup još ne provodi", upozorava Vidaković.   

Inspekcija u brojkama

Izvan prometa stavili 310.000 kn

Gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru kakvoću hrane i hrane za životinje u maloprodaji neovisno o zemlji podrijetla. Tijekom 2012. obavljeno je ukupno 11.233 službenih kontrola u kojima je utvrđeno 1150 povreda zakona, zbog kojih je doneseno 110 pisanih rješenja o zabrani stavljanja na tržište nepropisno označene hrane odnosno hrane koja nije odgovarala propisanim zahtjevima kakvoće i 387 usmenih rješenja kojima je privremeno zabranjen promet proizvoda, a vrijednost proizvoda stavljenih izvan prometa iznosila je 309.577 kn. Podnesena su i 823 optužna prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i doneseno 17 prekršajnih naloga u iznosu od 42.400 kn.

Zabranjeno 60 pošiljaka hrane, četiri uništene

Granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja lani je zabranila uvoz 60 pošiljaka hrane, a četiri su uništene. Na unutarnjem tržištu nije dopustila prodaju 9750 proizvoda zbog nedopuštenih lijekova  u dodacima prehrani. Zaplijenila je i uništila 50.513 komada proizvoda zbog ilegalno korištenog konzervansa natamicina u svježim tijestima, a kroz sustav brzog uzbunjivanja (RASFF) uništeno je 4488 kg (histamin) konzervi tune, 101 kg čaja (atropin) korijena čička i 184 komada (okratoksin A) dječjih kašica.