Ministar zdravlja Rajko Ostojić imao je mogućnost u dva navrata poništiti nelegalni kolektivni ugovor za zdravstvo, ali je to propustio učiniti. Stoga se pitam koji je interes Vlade da održava nezakonit ugovor i preuzima obvezu isplatiti 840 milijuna kuna na ime novih materijalnih prava, rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi na konferenciji u ponedjeljak na kojoj je govorio i odvjetnik sindikata Denis Bajs.
Sindikat je, naime, tužio Vladu zbog tog ugovora i dobio nepravomoćnu presudu, ali je zbog propusta resornog Ministarstva produljen rok za žalbu čime je na snazi ostao Kolektivni ugovor koji mjesečno zdravstveni sustav stoji dodatnih 80 milijuna kuna za plaće zdravstvenih radnika. Avberšek je naglasila da u predstojećim pregovorima između Vlade i sindikata neće pristati na traženo odricanje od četiri, osam i deset posto dodataka jer već godinama traži od ministara zdravstva uvođenje reda u sustav čime se na godišnjoj razini mogu postići uštede od milijardu kuna. "Ministarstvo zdravlja je zakazalo jer i nakon financijske dubioze od 6 milijardi kuna, ovaj mjesec nastavljaju s novih 80 milijuna, a ukupno 840 milijuna kuna ukoliko bi Kolektivni ugovor ostao na snazi", kaže S. Avberšek dodajući da dio problema, osim što je i sud utvrdio da je ugovor ništetan, leži i u činjenici da će prava iz KU u većoj mjeri koristiti samo 20 od 71 tisuću zaposlenih odnosno da će ostali dobiti u prosjeku oko dva posto veće plaće.
Liječnici zakinuti
Uz to, samo na liječničke pripravnosti i dežurstva, odnosno na oko pet do šest tisuća zaposlenih, otpada 240 od 840 milijuna kuna. Šest posto povećanja dobilo je 16 tisuća medicinskih sestara dok 3200 zaposlenih ima manju plaću. "Ministar bi trebao voditi računa o svim zaposlenima u sustavu, a ne ih dijeliti na važne, manje važne i nevažne", kaže Avberšek dodajući da ne zna je li propust ministra nemarnost ili skupljanje političkih poena ili zauzimanje za liječničku struku kojoj pripada. Govoreći o Kolektivnom ugovoru koji je bivša Vlada potpisala krajem listopada 2011. godine, odnosno mjesec dana prije izbora, Avberšek iznosi još neke činjenice. Naime, kada je 2004. godine potpisan Kolektivni ugovor propustom su liječnici ostali zakinuti za dodatke na plaću pa je situacija u praksi bila takva da su, primjerice, sestre instrumentarke imale dodatak od 25 posto, a liječnici pet posto manje odnosno 20 posto."Dogovorili smo s tadašnjim ministrom zdravstva Darkom Milinovićem da Vlada donese dodatak vrijedan 74 milijuna kuna kojim bi se ta situacija ispravila. No, Vlada je to odbila. A nakon toga su taj isti ministar i njegova Vlada potpisali ugovor vrijedan 840 milijuna kuna", kaže Avberšek. Također ističe kako ministar financija od zaposlenih traži uštede, a pri tom njegov ministar propušta urediti sustav."Ministar Ostojić sazvao je konferenciju za novinare u isto vrijeme kada i sindikat da bi predstavio letak o pravima pacijenata. I ja ću napisati letak u kojem će stajati da ministar Linić može tražiti uštede u sustavu, ali ne više preko leđa radnika. Neka ministar Ostojić izvoli urediti sustav i uvesti red, rad i disciplinu pa će uštedjeti barem milijardu kuna", kaže Avberšek dodajući da situacija izmiče kontroli.
Neracionalni ravnatelji
"Neki idu i toliko daleko da poput, primjerice, KBC-a Osijek ili Doma zdravlja Varaždinske županije usvajaju pravilnike kojima reguliraju stimulacije za liječnike zbog 'uloženih dodatnih napora i natprosječno ostvarenih rezultata, a na temelju prihoda ostvarenih na tržištu'. Kako bolnica može ostvariti prihod na tržištu? I kako je moguće da varaždinski Dom zdravlja koji negativno posluje isplati 700 tisuća kuna stimulacija godišnje? Ili da KBC Osijek isplaćuje stimulacije za kumulativni radni odnos, a bolnica je u minusu? Kako je moguće da ministar Linić traži uštede, a ravnatelji se ponašaju na ovaj način neracionalno što je utvrdila i revizija", kaže Avberšek dodajući da zaposlenici više neće plaćati pogreške nesposobnih ljudi koji rade u Ministarstvu zdravlja. Avberšek kaže da već godinama upozorava da je sustav zdravstva preorganiziran pa objašnjava da je izmišljen niz rukovodećih radnih mjesta, da su sistematizacije prenapuhane i to djelomično zato da bi se mogli podijelit koeficijenti i dodaci na plaće, ali i legalizirati radna mjesta onih koji su zaposleni preko veze. "Također, ministar Ostojić još uvijek nije odvojio javno zdravstvo od privatnog pa se naš novac preljeva u privatne poliklinike", kaže Avberšek dodajući da pozdravlja inicijativu koju je u ponedjeljak pokazala Klinička bolnica Dubrava koja je povodom dana bolesnika svoje ambulante otvorila i u popodnevnoj smjeni."Uvođenje popodnevnog rada predlažemo već godinama, no niti od toga nema ništa. Ministar je imao godinu dana da s riječi pređe na djela, no moram, nažalost, konstatirati da se to nije dogodilo. Ministar Ostojić je taj koji nije odradio posao", zaključuje Avberšek.
Dodaci iz kolektivnog ugovora
- Dodaci za posebne uvjete rada značajno su povećani samo dijelu sestara, a ostalima ništa ili mizernih dva posto
- Specijalisti u bolnici i dalje ostaju na 16 posto dodatka – povećanje 0 posto povećanja
- Medicinska sestra/tehničar na bolničkom odjelu s lakšim uvjetima rada povećanje od 6 posto (sa 10 na 16 posto)
- Zdravstveni radnici II. I III. vrste zvanja s najtežim uvjetima rada (intenzivna skrb, operacijske sale, AIDS , onkologija) i dalje ostaju na dodatku od 25 posto
- Medicinskim sestrama u rađaoni povećanje dodatka sa 12 na 14 posto (i dalje imaju za 2 posto manji dodatak od sestre na bolničkom odjelu)
- Zdravstveni radnici na hemodijaliti, psihijatriji i neurologiji ostali na dodatku od 16 posto – povećanje 0
- Ostavljen dodatak radnicima u laboratoriju od 8 posto iako su svi (nakon mišljenja neutralnog stručnjaka) imali dodatak od 12 posto zbog rada s infektima
- U djelatnosti socijalne skrbi 2011. je zaključen novi KU u kojem je najniži dodatak na uvjete rada 10, za razliku od zdravstva gdje je 7 posto
- Pravilnik ministra o dežurstvu i pripravnosti postao sastavni dio KU pa se dežurstvo i pripravnost plaća kao prekovremeni rad (ogromno povećanje plaće za samo 5 do 6.000 radnika u zdravstvu)
- Liječnicima s položenim ispitom iz uže specijalizacije osnovna plaća uvećava za 15 posto što nije smjelo ući u KU već je dio Uredbe o koeficijentima složenosti. Ova odredba diskriminira radnike ostalih struka koji su također završili užu specijalizaciju, a nisu dobili povećanje koeficijenta
- U ugovorima javnih službi utvrđeno je pravo na uvećanje plaće od 4, 8 ili 10 posto za ukupno ostvareni radni staž. Jedino je za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostala odredba da je to povećanje osnovne plaće isključivo za staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama i HZZO. Ovime su oštećeni svi radnici koji zbog dijela ostvarenog staža izvan djelatnosti zdravstva ne ispunjavaju uvjet za povećanje plaće za 4, 8 ili 10 posto
- Fizioterapeutima, nositeljima poslova II. i III. vrste zvanja u specijalnim bolnicama, povećanje dodatka sa 8 na 12 posto (zaostaju 4 posto za sestrom na bolničkom odjelu). U svim ostalim bolnicama ta je razlika 8 posto
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu